Navodno je Bjelorusija u ponedjeljak poslala dodatne vojnike, zrakoplove i opremu na granicu. To se dogodilo nakon što je predsjednik te države Aleksandar Lukašenko dan ranije objavio da je rasporedio trećinu vojske uz granicu sa južnim susjedom.

Zapovjednik bjeloruskih zračnih snaga i protuzračne obrane Andrej Lukjanovič rekao je državnoj televiziji CTV: 'Skupina je značajno povećana i trenutno su na dužnosti na južnim granicama naše zemlje.'

General je istaknuo da su avijacija, protuavionske raketne snage i radio-tehničke jedinice raspoređene na granici.

Ukrajina je odbacila Lukašenkove izjave kao ispraznu retoriku kojoj je cilj ispuniti želje ruskog predsjednika Vladimira Putina, a on je iskoristio Bjelorusiju kao lansirnu rampu za početak invazije u veljači 2022. godine. Iz Kijeva tvrde nisu primijetili povećanje trupa na granici.

Zaokret Bjelorusije prema čvršćoj kontroli granice s Kijevom najvjerojatnije je potaknut ofenzivnim upadima Ukrajine na ruski teritorij. Radi se o tome da su ruski mediji nakon početka ukrajinske operacije u regiji Kursk optužili Lukašenka da je u srpnju namjerno povukao trupe s granice s Ukrajinom, čime je omogućio Kijevu otvaranje novog fronta.

Kako je Bjelorusija članica Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), Kremlj bi, ako situacija postane hitna, mogao zatražiti pomoć od Lukašenka. Da bi odbacio ruske optužbe, čini se da je Minsk krenuo u demonstrativne akcije.

Bjeloruska vojska, prema podacima Reutersa, broji oko 48.000 aktivnih vojnika, uz dodatnih 12.000 pripadnika specijalnih snaga, ali taj broj mogao bi se znatno povećati aktiviranjem rezervista. Najnovije zaoštravanje u odnosima dvaju susjeda dolazi u trenutku u kojem je Ukrajina izvršila upad u rusku Kursku oblast. Tijekom prvih dana napada Lukašenko je upozoravao da su uništili nekoliko dronova iz Ukrajine koji su povrijedili bjeloruski zračni prostor.

Ranije tijekom ljeta Bjelorusija je podignula razinu borbene spremnosti vojske i postavila višecijevne raketne bacače na granicu iz straha od upada ukrajinskih dronova, ali ih je kasnije povukla, kao što smo već spomenuli. Moguće je, smatraju neki analitičari, da Ukrajina želi testirati sposobnosti bjeloruske obrane.

Minsk posjeduje zastarjelu vojnu tehnologiju u odnosu na Rusiju, a ona radi na smanjenju tog jaza isporukom sustava protuzračne odbrane S-400 i taktičkih sustava Iskander. Vojska im je relativno malena i slabo opremljena te ne bi predstavljala značajnu prijetnju Ukrajini da ona već ne vodi iscrpljujući rat s Rusijom.

Bjeloruska vojska posjeduje određene količine tenkova, oklopnih vozila, topništvo i raketne sustave. Također ima značajne zalihe streljiva i logističku infrastrukturu za podršku vojnim operacijama. Međutim kvaliteta i borbena spremnost bjeloruskih snaga su upitni.

Niz vojne opreme i sposobnosti Bjelorusa prvenstveno je izveden iz tehnologije iz sovjetske ere, uz određene napore na modernizaciji posljednjih godina.

Snage kopnene vojske imaju otprilike nešto više od 500 glavnih borbenih tenkova, uključujući modele poput T-72 i T-80, prema podacima stranice Global Fire Power. Oni čine okosnicu bjeloruskih oklopnih sposobnosti. Također, tu je oko 2000 oklopnih transportera i borbenih vozila pješaštva, a oni povećavaju mobilnost i zaštitu postrojbi na bojištu, uključujući modele BMP-1 i BMP-2.

Bjelorusija ima značajnu topničku komponentu, s oko 300 samohodnih sustava i višecjevnih raketnih bacača. To uključuje i BM-21 Grad, koji može isporučiti znatnu količinu vatrene moći na širokom području.

Vojska koristi različite sustave protuzračne obrane, uključujući S-300 i Buk, koji pružaju slojevitu obranu od prijetnji iz zraka. Njihova prisutnost je ključna, posebno s obzirom na stratešku važnost zračne nadmoći u modernom ratovanju.

Bjelorusija ima i oko 100 borbenih zrakoplova, uključujući lovce MiG-29 i Su-25, koji se prvenstveno koriste za zemaljsku potporu i protuzračnu obranu, te oko 80 helikoptera, uključujući transportne i borbene modele Mi-8 i Mi-24.

Ta država ima pristup taktičkim raketnim sustavima koji se mogu koristiti za precizne napade na ciljeve na zemlji. Točan broj i njihovi tipovi nisu javno objavljeni, ali se smatraju važnim dijelom njezinih vojnih sposobnosti. A navodno je Rusija, s kojom održava bliske vojne veze, postavila i taktičko nuklearno oružje na njezin teritorij. Rusija ne samo da im isporučuje oružje, već i provodi zajedničke vježbe, povećavajući operativnu spremnost i interoperabilnost sa svojim snagama.

Vatrenu moć bjeloruske vojske karakterizira mješavina tradicionalne opreme iz sovjetske ere i nekih moderniziranih sustava.

Moguće je da Bjelorusija nastoji iskoristiti svoj geopolitički položaj i vojnu snagu da bi vršila pritisak na Ukrajinu. Lukašenko nije zainteresiran za to da se izravno uključi u rusko-ukrajinski rat. Takav razvoj događaja bio bi poguban za unutarnju stabilnost njegova režima i za bilo kakve daljnje pokušaje da se uravnoteži utjecaj Moskve, a operacija Ukrajine u regiji Kursk najbolji je primjer onoga što se može dogoditi ako bjeloruske vlasti odluče uvući svoju državu u izravan vojni sukob s Kijevom.

Usprkos tome, gomilanje vojske na granici šalje snažnu poruku Ukrajini i može je prisiliti na oprez te dodatno raspoređivanje snaga duž granične crte, a njih Kijevu i tako kronično nedostaje.