Čelnici državnog udara u Nigeru imenovali su u petak generala Abdurahmana Tianija, poznatog i kao Omar Tiani, na čelo države objavljujući da su svrgnuli Bazouma u sedmom vojnom preuzimanju vlasti u zapadnoj i središnjoj Africi u manje od tri godine.

Sjedinjene Države istaknule su da nude bezrezervnu potporu svrgnutom predsjedniku. Blinken je također upozorio one koji su zatočili Bazouma da je u opasnosti "stotine milijuna dolara pomoći".

Bazoum je prvi izabrani predsjednik koji je došao na tu dužnost nakon stjecanja neovisnosti 1960. Smatra ga se ključnim saveznikom zapadnih zemalja u borbi protiv islamskih militanata u regiji. Za njega se za sada znade da je dobro i da ga njegovi vlastiti čuvari drže zatočenog.

Blinken je nazvao Bazouma po drugi put zadnjih dana, rekavši da će Washington nastaviti raditi na "osiguranju pune obnove ustavnog poretka i demokratske vladavine u Nigeru".

U odvojenom pozivu Mahamaduu Isoufuu, koji je bio predsjednik Nigera prije Bazouma, Blinken je rekao da "žali što su oni koji su priveli Bazouma zaprijetili godinama uspješne suradnje i stotinama milijuna dolara" pomoći, rekao je glasnogovornik ministarstva Matt Miller.

Vijeće sigurnosti osudilo udar i pozvalo na oslobađanje Bazouma

Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo je na trenutno i bezuvjetno oslobađanje Bazouma i osudilo "napore da se protuustavno promijeni legitimna vlada" Nigera.

Francuska, čije je kolonijalno carstvo uključivalo Niger, rekla je da ne priznaje nijednog vođu državnog udara i da će priznati samo Bazouma kao šefa države.

"Najoštrije ponavljamo jasan zahtjev međunarodne zajednice za trenutnom ponovnom uspostavom ustavnog poretka i demokratski izabrane civilne vlasti", stoji u priopćenju francuskog ministarstva vanjskih poslova.

Državni udar gurnuo je regiju Sahel u daljnju neizvjesnost nakon sličnih preuzimanja vlasti u Burkini Faso i Maliju.

Oštro su ga osudila međunarodna tijela uključujući Afričku uniju, zapadnoafrički regionalni blok (Ecowas), EU i UN.

Međutim, vođa ruske skupine plaćenika Wagner navodno je pohvalio državni udar, opisujući ga kao trijumf. "Ono što se dogodilo u Nigeru nije ništa drugo nego borba naroda Nigera sa svojim kolonizatorima", citiran je Jevgenij Prigožin na Telegram kanalu povezanim s Wagnerom. BBC nije uspio provjeriti autentičnost njegovih komentara.

Tisuće Wagnerovih boraca u regiji

Vjeruje se da skupina Wagner ima tisuće boraca u zemljama uključujući Srednjoafričku Republiku (CAR) i Mali, gdje ima unosne poslovne interese, ali također jača diplomatske i gospodarske odnose Rusije. Wagnerovi borci optuženi su za rašireno kršenje ljudskih prava u nekoliko afričkih zemalja.

General Tiani (62) na čelu je predsjedničke garde od 2011., a bivši predsjednik Isoufu ga je 2018. unaprijedio u čin generala. Također je bio povezan s pokušajem državnog udara protiv bivšeg predsjednika 2015., ali pojavio se na sudu kako bi to opovrgao.

Govoreći u televizijskom obraćanju, general Tiani je rekao da je njegova hunta preuzela vlast zbog nekoliko problema u Nigeru, uključujući nesigurnost, ekonomske probleme i korupciju.

Također se obratio globalnim saveznicima Nigera, rekavši da će hunta poštovati sve međunarodne obveze zemlje, kao i ljudska prava.

Život u glavnom gradu Niameju uglavnom se vratio u normalu s otvorenim tržnicama i trgovinama, ali je državnim službenicima rečeno da odu kućama.

U međuvremenu, Nigerci imaju pomiješana mišljenja o puču. Neki kažu da nesigurnost u zemlji nije bila dovoljno jak razlog da opravda puč, dok su drugi podržavali huntu.

Državni udar u Nigeru zadnji je u valu vojnih preuzimanja vlasti koji su posljednjih godina pogodili zapadnoafričku regiju, svrgavajući vlade u zemljama uključujući Mali, Gvineju i Burkinu Faso.

Na Zapadu sada postoji zabrinutost oko toga kojim će se zemljama kao saveznicama novi čelnik okrenuti. Nigerovi susjedi, Burkina Faso i Mali, okrenuli su se prema Rusiji nakon vlastitih državnih udara.

Ovo je peti državni udar u Nigeru otkad je stekao neovisnost od Francuske 1960..