Zdenko Adrović ustvrdio je da je Hrvatska lani zabilježila najveći pad kamatnih stopa u Europskoj uniji, a od svih zemalja koje nisu u eurozoni Hrvatska ima najniže kamate na novoodobrene stambene kredite - oko 3 posto.

Tomislav Ćorić rekao je da je Hrvatska 2017. završila sa suficitom zbog niza pozitivnih okolnosti, poput rasta ekonomije, jako dobre turističke sezone, rasta izvoza, povećanja zaposlenosti... 'Prošle godine ostvarili smo sjajan rezultat. Prvi put u povijesti imamo tako dobre fiskalne pokazatelje i takav izlazak iz 2017. daje nam za pravo vjerovati da ćemo 2018. imati i znatno bolji rezultat', rekao je Ćorić, dodajući da je rast ekonomske aktivnosti praćen i rastom životnog standarda hrvatskih građana. 

Sarajko Baksa rekao je da svi ti dobri pokazatelji rasta gospodarstva ne znače mnogo jer blokirani to ne osjećaju - a riječ je o milijun građana, kada se blokiranima pridruže članovi njihovih obitelji.

'Ima mali broj građana koji duguju enormno veliki iznos. Obrtnici koji su propali, a odgovarali su cijelom svojom imovinom - dug gospodarstva prelio se na njihova leđa. Njih 4.800 ljudi duguje preko milijun kuna, ukupno 22 milijarde kune ili polovicu ukupnog duga blokiranih. Ako se može otpisati dug velikima, može i malim poduzetnicima. Model je jasan, dakle, stvar je samo političke odluke - mi vrlo brzo možemo dug prepoloviti', napomenuo je Baksa.

Bankari imaju slične podatke. Zdenko Adrović kazao je da je malo manje od 10.000 od ukupno 320.000 blokiranih dužno 63 posto ukupnog duga. To su uglavnom dugovi nastali iz raznih poslovnih odnosa i ovrhe koje na sudovima traju godinama, potvrdio je Adrović. 

'Nažalost, troškovi naših ovrha su izrazito visoki i vjerojatno je prijedlog da se ti troškovi smanje poprilično racionalan', kazao je Adrović. 

Marijana Ivanov rekla je da su blokirane osobe u najvećoj mjeri u situaciji koju je izazvala recesija. Kad je u pitanju suficit države, on se ostvaruje zato što je Hrvatska izašla iz recesije.

'Mi smo se godinama ponašali iracionalno, kao pijani milijarderi, trošili puno više, stvarali rashode koji nisu bili potrebni, kupovali političke bodove glasača i to radimo i dalje, a to su manje-više radile sve vlade', upozorila je Ivanov, a kao primjer navela je prava branitelja i drugih primatelja raznih socijalnih transfera, javne rashode države koji potiču neaktivnost i smanjuju kontingent radne snage.

'Mi državnom politikom, javnim financijama često podupiremo ljude da ne rade. Ljudi moje dobi, kao ratni veterani, često su završili u mirovini kao vrlo mlade osobe, međutim i njima se moglo dozvoliti da rade puno više, da nisu neaktivni, da zarađuju, jer mnogi od njih su imali i još uvijek imaju kapacitet za zapošljavanje. Međutim, država je jedan veliki dio ljudi iz različitih kategorija stavila u stanje socijalne isključenosti i, s druge strane, preranog umirovljenja', upozorila je Ivanov, zaključujući da su mirovine najveći problem stanja hrvatskih javnih financija, a tako će biti i dalje. 

Upitan kako takve ljude vratiti na tržište rada, Tomislav Ćorić je rekao da, primjerice, Zakon o braniteljima upravo to omogućuje umirovljenim braniteljima. 'Ideja jest, s obzirom na demografske trendove, da se svi oni koji se žele vratiti to i učine. Ali gospodarstvo im to treba i omogućiti - potreba za tom radnom snagom treba iz godine u godinu rasti. Na tome radimo i na tome ćemo inzistirati', rekao je Ćorić.

Davor Huić napomenuo je da Hrvatska mora biti jako konzervativna po pitanju povećanja rashoda. Suficitom se, naravno, može i treba smanjiti dio duga, a može se i provesti porezno rasterećenje -što rade sve zemlje u Hrvatskom okruženju, ali i mnoštvo ostalih. 

'Hrvatski kronični problem je mlitavi, anemični ekonomski rast. Tri posto je minumum: Vlada treba napraviti sve da održi taj rast', kazao je Huić, dodajući da treba nastaviti s poreznim rasterećenjem i početi provoditi strukturne reforme, prvenstveno reformu javne uprave.

Profesorica Ivanov očekuje da će se iduće godine stvoriti uvjeti za smanjenje stope PDV-a za jedan postotni poen. 'I taj PDV treba snižavati sada, jer smo u godinama ekspanzije, kako bi ga mogli ponovno povećati kad dođemo u godine recesije', napomenula je Ivanov. 

Davor Huić podsjetio je da je PDV dvaput povećavan u doba krize, te on smatra da će do kraja mandata ove Vlade doći trenutak za smanjenje stope PDV-a. To je, uostalom, bilo i jedno od predizbornih obećanja ove Vlade, što je priznao i ministar Ćorić.

'Učinit ćemo sve da do kraja mandata definitivno smanjimo stopu PDV-a za jedan postotni bod, a ukoliko bude moguće, i za dva. To će ovisiti prije svega o setu naših mjera za porezno rasterećenje u narednom razdoblju, a naravno i o ekonomskoj aktivnosti u Hrvatskoj. Nadamo se da ćemo nastaviti ovim smjerom, učinit ćemo sve da to bude tako i da ispunimo obećanje koje smo, na kraju krajeva, i komunicirali', najavio je Ćorić. 

Emisiju 'Otvoreno' možete pogledati ovdje.