Istaknuo je da s obzirom na situaciju u kojoj se zemlja danas nalazi te izgubljenih 150.000 radnih mjesta u posljednje dvije godine, premijer Zoran Milanović nema pravo na pogrešku. Dodao je i da, za razliku od predsjednika i premijera, smatra da je potrebna revizija ugovora sa Svetom stolicom te da Kaptol, koji dobiva 300 milijuna proračunskih kuna, ne smije biti izuzet iz programa štednje.

'Država, odnosno banke i gospodarstvo, moraju nagodinu vratiti 17,2 milijarde eura ino-institucijama, a to je visina jednoga proračuna. Veći PDV nije rješenje jer će teret pasti na one kojih ima najviše, destimulirat će se potrošnja, a novac će se još više slijevati prema van. Primjerice, PDV na hranu neusporedivo je niži u Italiji gdje iznosi četiri do osam posto, u Sloveniji je osam posto, u BiH i Crnoj Gori je 17 posto, u Srbiji 18 posto, a kod nas će biti 25 posto. Treba nam pola sata da iz bilo koje točke u Hrvatskoj dođemo do nekog shopping centra u inozemstvu, pa kada prelazite granicu, možete dobiti još i povrat PDV-a te vam je u startu hrana 25 posto jeftinija nego u Hrvatskoj', upozorava Kajin na moguće nuspojave povećanja poreza.

Kajin je u osnovi podržao porez na imovinu, ali ne po scenariju poreza na djedovinu, nego poreza na vikendice i luksuz. Svjestan je, kaže, da novac od nekuda i od nekoga treba namaknuti, no ističe da bi ga trebalo uzeti onima koji su bez kune stekli enormna bogatstva. Smatra da je kažnjavanje svih vidova pljačke prijeko potrebno, no sumnja da će u dogledno vrijeme, dok zemlja vapi za svakom kunom, doći do revizije pretvorbe i privatizacije koja je preduvjet da se uzme bogatima, a ne siromašnim građanima koji ionako već jedva preživljavaju.

'Nažalost, bojim se da će ti koji imaju puno, imati još više, a ovi koji imaju malo, mogu imati nešto malo manje, bez obzira na to što vodeći ljudi koalicije kažu da temeljem ove preraspodjele neće doći do većeg poreznog opterećenja', kaže Kajin.

Upozorio je i na zabrinjavajući rast vanjskog duga Hrvatske koji je 2003. bio 20 milijardi eura, a danas je 46 milijardi. Nelikvidnost je 2003. bila 11 milijardi eura, a danas je 40 milijardi, državna su jamstva 2003. iznosila 20, a sada iznose 60 milijardi.

'BDP je u 10 godina rastao za 100 posto, ali je, s druge strane, javna potrošnja rasla za 240 posto i sada se više ne možemo vratiti u 2007. kada je proračun skočio gotovo za 15 milijardi kuna, a to je bila cijena da bi HDZ, na čelu s Ivom Sanaderom, mogao dobiti izbore. Tada se otvoreno išlo kupovati sve segmente hrvatskog društva, a danas se moramo ponovo približiti toj 2007., što će biti bolno', zaključio je Damir Kajin.

I Crkva mora podnijeti teret štednje

Na Stankovićevo pitanje otkuda uzeti novac kako bi država uprihodila pet do devet milijardi kuna potrebnih da bi ove godine ostala na nogama, Kajin je zaključio da nova vlada nema mnogo manevarskog prostora kada su u pitanju uštede. Rečeno je da se plaće i penzije neće dirati, prihodi zdravstvu također, a vanjske se obveze moraju uredno servisirati. Te četiri stavke na kojima nema prostora za uštede 'teške' su između 70 i 80 milijardi kuna proračunskog novca.

Kajin je stoga istaknuo da se slaže s Linićem, Čačićem i guvernerom Hrvatske narodne banke u tome da je ključ opstanka očuvanje kreditnog rejtinga. Dodao je, također, da pod hitno treba početi nadzirati rad na crno, koji po podacima Svjetske banke u Hrvatskoj iznosi oko 30 posto BDP-a.

Poručio je i da će se, u situaciji kada se mora štedjeti na svemu, štedjeti i na donacijama prema Kaptolu koje iznose oko 300 milijuna kuna proračunskog novca. Na pitanje treba li Vlada tražiti i revidiranje ugovora sa Svetom stolicom, Kajin je odgovorio da, za razliku od mišljenja predsjednika Josipovića i premijera Milanovića koji smatraju da ne treba, on misli da je to itekako potrebno učiniti.

Kada je u pitanju prodaja 'obiteljskog srebra', Kajin smatra da bi bilo mudrije pričekati neka bolja vremena jer će, kako tvrdi, Croatia osiguranje i HPB, o čijoj se prodaji sve glasnije šapuće, za par godina vrijediti neusporedivo više no što vrijede danas.