Prema posljednjim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), ukidanjem epidemije ukinuta je i obaveza izolacije za oboljele, a prije toga i karantena za bliske kontakte. Trenutno vrijede samo 'preporučene mjere opreza'. Između ostalog, preporučuje se testiranje PCR testom onima s rizičnim faktorima za razvoj teških oblika bolesti i zdravstvenim djelatnicima. Petodnevna izolacija preporučena je bolničkim pacijentima zaraženim covidom, korisnicima domova za starije i nemoćne, kao i onima koji zbog prirode posla moraju dolaziti u kontakt sa starijim i imunokompromitiranim osobama, kroničnim bolesnicima i trudnicama.

Međutim u šumi informacija na internetskoj stranici HZJZ-a nalazi se i poveznica na 'Covid-19 - preporuke i najnoviji podaci', gdje zastarjela uputa da se 'radi smanjenja širenja infekcije sve bliske kontakte oboljeloga stavlja pod zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji u trajanju od 14 dana' dodatno muti situaciju. U iščekivanju odgovora HZJZ-a o aktualnim slučajevima i trendovima vezanim za SARS-CoV-2, za iskustva iz prakse upitali smo dr. Jadranku Šoić Karuzu, specijalisticu obiteljske medicine iz Rijeke. I ona sama nedavno je preboljela covid te se ponovno informirala o samoizolaciji i nošenju maske na radnom mjestu.

Dr. Šoić Karuza podsjeća da je za opću populaciju u potpunosti ukinuta obveza samoizolacije, osim u trajanju od pet dana za one koji rade u kolektivima sa starijim i općenito rizičnim osobama. Preporuka je za navedene kategorije i da se do 10 dana nosi maska FFP2, a slična preporuka je i za bliske kontakte oboljelih.

I dalje opcija testiranja na uputnicu

'Naravno, ako je nekome recimo muž kod kuće pozitivan na covid, ta osoba ne bi trebala ići tamo gdje bi u fazi inkubacije mogla proširiti zarazu. Moja je praksa da odmah u ordinaciji pacijente sa simptomima akutnog respiratornog infekta testiramo brzim antigenskim testom, a ako nazovu od kuće, preporučimo im da to sami naprave. Ti testovi su dovoljno osjetljivi, a PCR se u principu ostavlja za pacijente koji idu na bolničko liječenje ili za kronične bolesnike kod kojih se može ordinirati terapija za covid', kaže liječnica.

Dodaje da neće u ljekarnu poslati nekog tko nema novca da kupi test, ali mnogo ljudi već ga ima doma. I dalje postoji opcija testiranja na uputnicu ili kod liječnika, no oboljeli izbjegavaju sjediti u čekaonici ili odlaziti u zavod za javno zdravstvo i čekati na bris koji mogu napraviti u kratko vrijeme doma, tumači dr. Šoić Karuza.

Ističe da je klinička slika kod oboljelih jako različita i da ima svakakvih slučajeva, a ona srećom nije imala pacijente s teškim pneumonijama, kakvih je bilo za vrijeme pandemije. Međutim jedna je skupina i dalje osobito ugrožena.

'Kod starijih ljudi nekako covid radi ono što radi i gripa, a to je pogoršanje osnovne bolesti. Ako čovjek otprije ima problema sa srcem, može se pogoršati srčano zatajivanje, a treba paziti i kod dijabetesa ili hipertenzije jer se osnovno stanje urušava. Upravo zato tim osobama, kao i svim kroničnim bolesnicima, najviše preporučujemo cijepljenje protiv gripe i covida. Kod mlađih pacijenata kao lošiju varijantu primjećujem to da neki znaju imati produljene simptome, znači dugotrajno kašljanje ili rinitis', ukazuje dr. Šoić Karuza.

'Svašta se čuje'

Po pitanju liječenja kod kuće, kaže da temperaturu do 38,5 stupnjeva ne treba snižavati jer taj svojevrsni obrambeni mehanizam tijela protiv samog virusa poboljšava djelovanje imunološkog sustava. Inače, najčešće preporučuje paracetamol, ne samo zato što je blag za organizam i što dobro snižava temperaturu, već i zato što služi kao dobar analgetik kod virusnih bolesti kao što su gripa i covid, koje karakteriziraju i prilično izraženi bolovi u tijelu te se pacijent može osjećati 'premlaćeno'. Tu su i uobičajene metode higijene nosa s ispiranjem, kapi za nos do pet dana, razne pastile protiv grlobolje, ako je potrebno sirup za kašalj, velike količine tekućine uz laganiju prehranu. I najvažnije od svega - odležati nekoliko dana.

'Preporuka za petodnevnu izolaciju predstavlja zapravo taj dio kad bismo i inače trebali biti doma i liječiti se. Ljudi svakako reagiraju, žale se i da im zaraženi kolege dolaze na posao. Iako nema obaveze, mislim da je nekako ljudski da nećete dolaziti u kolektiv ako imate zaraznu bolest. Individualna je odluka i procjena tko će se i kada vratiti na radno mjesto, ovisno o tome gdje radi i u dogovoru s liječnikom. A preporuka ima svakakvih, i osnovanih i neosnovanih. Jučer sam čula da je nekome rečeno da mora biti kod kuće sve dok ne dođe negativan brzi test, ali to može potrajati i tri tjedna. Nažalost svašta se čuje i malo je zbrka', kaže liječnica.