Dijagnoza hrvatskih bolnica nije dobra, prema nalazu Državnog ureda za reviziju, objavljenim u zadnjim danima svibnja, a revizori su češljajući poslovanje 49 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, među kojima su i one najveće - klinički bolnički centri - pronašli niz 'bolesti'. Samo deset ih je dobilo bezuvjetno mišljenje, a ostalih 39 dobilo je uvjetno mišljenje zbog niza prigovora revizora
Osim već znane kronične bolesti u zdravstvu, a to je poslovanje u crvenom, revizori su naišli na niz nepravilnosti, ponajprije u računovodstvenom poslovanju.
'S obzirom na to da su revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti u području rashoda za zaposlene te rashoda za lijekove i medicinski potrošni materijal, i na visinu navedenih rashoda dijelom mogu utjecati zdravstvene ustanove jer su pravilnom primjenom propisa i jačanjem sustava kontrola moguće uštede', stoji u nalazu revizije.
Revizijom su također utvrđene nepravilnosti u području planiranja te javne nabave. Dio ustanova ih je potpuno zaobišao te je, suprotno propisima, nabava obavljena izravno od dobavljača.
Zdravstvene ustanove za koje su izražena uvjetna mišljenja nisu u dovoljnoj mjeri uspostavile unutarnje kontrole kojima bi se osiguralo zakonito i namjensko korištenje sredstava, što je utjecalo i na pojavu nepravilnosti i propusta.
Golem broj prekovremenih sati liječničkog osoblja pokazao je i nalaz revizije.
U gotovo svim zdravstvenim ustanovama veći broj zaposlenika imao je više od 180 prekovremenih sati godišnje, koliko je dopušteno prema Zakonu o radu. Brojke su frapantne - pojedini zaposlenici ostvarili su godišnje i više od 2800 prekovremenih sati, što je posljedica nedostatnog broja zdravstvenih djelatnika i zabrane zapošljavanja.
Zanimljiva je i činjenica da su pojedine zdravstvene ustanove, iako nisu pozitivno poslovale, isplaćivale stimulativni dio plaće. Razlog je to što su pojedine ustanove na svoj način protumačile kolektivni ugovor. Naime, u slučaju da izvan sredstava HZZO-a i proračuna ostvaruju prihode, mogu zaposlenicima u slučaju pozitivnog financijskog poslovanja povećati plaće. No dio njih to je protumačio tako da se pozitivno financijsko poslovanje odnosi samo na vlastite prihode, a ne ukupne.
U hrvatskim bolnicama zapažen je i trend da se na bolja radna mjesta, s višim koeficijentom plaće, zapošljavaju osobe koje nemaju potrebnu stručnu spremu ili radno iskustvo za to radno mjesto.
U pojedinim zdravstvenim ustanovama ravnateljima, zamjenicima te pomoćnicima ravnatelja isplaćivan je dodatak na osnovnu plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi u visini od 12 posto, dok kolektivni ugovor određuje sedam posto.
Bezuvjetno mišljenje dobile su sljedeće ustanove:
- Klinika za ortopediju Lovran
- Opća bolnica Karlovac
- Psihijatrijska bolnica Rab (bezuvjetno)
- Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka, Makarska
- Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik
- Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke toplice
- Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske toplice
- Thalassotherapia Opatija
- Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Zagreb
- Stomatološka poliklinika Zagreb