"Prijedlog za razrješenje je dobio 13 glasova", rekao je Boras novinarima nakon završetka sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu u Studentskom centru s jedinom temom - stanje na tom najvećem hrvatskom sveučilištu. Izrazio je zadovoljstvo što je za to dobio potporu 56 glasova od 69 članova koliko ih je bilo na Senatu.

Istaknuo je i kako to pokazuje da je Sveučilište jedinstveno te da pred njima stoji borba i za autonomiju Sveučilišta, nove zakone - u okviru toga Zakon o radu i Zakon o znanosti, moraju mijenjati i Statut koji je zastario te Poslovnik.

Boras je rekao i da su vidjeli da postoji veliko razumijevanje gotovo svih dekana jer se većina članova Senata javljala po jednom, a neki i po 15 puta, ali su svi i dobili riječ. "U demokratskoj maniri smo završili sjednicu i zadovoljan sam da sam imao takvu potporu", kazao je. Poručio je i da rezultate demokratskih procesa treba moći i prihvatiti, što se nekima i ne događa.

Naveo je da je na sjednici ukratko ponovio što je njegova uprava u šest i pol godina učinila i s čime se suočavala. Naglasio je i kako je glavni problem potpuno nedostatno i sramotno nisko financiranje visokog školstva i znanosti u RH koje je oko 50 posto prosjeka u Europi u odnosu na BDP. Također, nedostaje znanstvenih novaka i profesora. Boras je kazao i da su uspijevali zadržati koeficijente koje su imali, ali ako im se bude sprječavalo zapošljavanje zbog lošeg punjenja proračuna - izgubit će velik broj koeficijenata ove godine pa će još i manja biti osnova na kojoj će se financirat Sveučilište biti još i manja.

"Svi smo jednoglasno podržali mišljenje da je financiranje po studentu potpuno loše, jer postoje različiti studiji. Ne možemo ovisiti o broju upisanih studenata u doba pandemije i krize kada želimo imati javna sveučilišta u ovoj socijalnoj državi gdje svaki mladi čovjek koji je sposoban mora moći upisati fakultet. Nažalost, to se ne događa i financiranje po broju studenata, osim kod velikih fakulteta i Sveučilišta kao cjeline, stvara veliki problem malim fakultetima poput Metalurgije u Sisku ali i malim Sveučilištima općenito u Hrvatskoj", upozorio je. Naglasio je kako na to moraju paziti te se moraju boriti da zakoni koji budu donijeti budu u korist autonomija Sveučilišta.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta istaknuo je i da su svi članovi Senata zaključili da je to Sveučilište, usprkos iznimno lošem financiranju i problemima zbog pandemije i potresa,  i dalje stožerna ustanova u svim područjima hrvatskog naroda, zaštiti i očuvanju hrvatskog jezika i europskih vrijednosti. 

Također, zaključili su i da u društvenoj i akademskoj komunikaciji se ne mogu upotrebljavati uvrede i ne može vikati već se mora uvijek govoriti na akademskoj razini i u politici, u školstvu i na Sveučilištu. 

Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Gordan Gledec, jedan od 13 dekana koji je glasao da se na dnevni red stavi točka o Borasovu razrješenju, rekao je kako i dalje misli da puno stvari ne valja te da puno stvari treba raditi. "Nismo svi isti. To nije amorfna masa koja glasa kako rektori to žele. Mi imamo svoja mišljenja i mi smo to spremni izraziti. Nemamo straha za svoje institucije, nemamo nikakvog straha za nastavnike i naše istraživače i to radimo za naše studente", poručio je.   

Sjednica Senata zagrebačkog Sveučilišta po prvi put nakon gotovo godinu dana održana je uživo i to na preporuku Sveučilišnoga savjeta.