"Ovi izbori će pokazati hoće li se građani Europske unije i naše zemlje oduprijeti zovu jeftinih i jednostavnih populističkih rješenja koje nudi desnica ili će odabrati one za koje znaju da će i dalje promovirati vrijednosti koje EU ima i dati sve od sebe radeći za svoj narod", rekla je u izjavi medijima nositeljica liste Biljana Borzan.

Na listi SDP-a nema tzv. 'zečeva', kazala je Borzan, odnosno onih koji će "odraditi" izbore i prevariti birače, a da bi poslije u Europski parlament ušao netko drugi umjesto njih. Prioriteti SDP-ovih kandidata se podudaraju s potrebama građana iz istraživanja, dodala je nositeljica liste.

"To su pomoć u osiguravanju prve nekretnine, posebice za mlade obitelji te zdravstvene i gospodarske politike koje su se pokazale izuzetno bitnima u trenucima korona krize i energetske krize, kada je EU uskočila, zbog čega kriza nije bila tako teška kao što se predviđalo", izjavila je Borzan.

SDP-ov kandidat Tonino Picula kazao je da europski zastupnici u sljedećem mandatu moraju više pozornosti posvetiti smanjivanju nejednakosti između država članica, kao i nejednakosti unutar država članica.

"Sredstva iz raznih europskih fondova ne služe samo da ljudi dobro žive u centrima naših gradova. Velika Gorica je dobar primjer. U središtu grada ljudi mogu dobro i ugodno živjeti, ali Velika Gorica sastoji se od mnogih sela i mjesnih zajednica. Oni koji će biti izabrani moraju usmjeriti ta sredstva u manje razvijene ruralne dijelove", naglasio je.

Kao druge važne teme o kojima se treba raspravljati u Strasbourgu, Picula je naveo pravednu i održivu energetsku tranziciji te veću razinu suradnje država članica na pitanjima sigurnosti i obrane.

"Nemojmo zaboraviti da bijesni rat u našem neposrednom susjedstvu, a dobar dio prostora s kojim se dodiruje EU je nestabilan. Jedan od procesa koji također generiraju probleme su neregulirane migracije", rekao je Picula.

Kandidatkinja Dalija Orešković upozorila je da su fondovi EU često meta korumpiranih političara, zbog čega su Hrvatskoj potrebna neovisna i samostalna antikorupcijska tijela. U protivnom bi Europska unija mogla protiv Hrvatske pokrenuti određene mehanizme.

"Postoji mehanizam uvjetovanosti, prema kojem se državama članicama mogu uskratiti sredstva iz EU fondova, ako se utvrdi da je bilo previše korupcije u načinu njihova trošenja. A ima li goreg primjera od Hrvatske kada se o tome radi?", pitala je Orešković.

Orešković je upozorila da su se i protiv drugih država članica pokrenuli mehanizmi kada su podbacile u vladavini prava i neovisnosti pravosuđa. Zbog toga će se, kazala je, zalagati da Hrvatska zadovolji standarde drugih država članica kada je riječ o neovisnosti pravosuđa.