Sada se Njemačkoj pridružila i Francuska. Tamošnji ministar trgovine Matthias Fekl je u utorak zatražio prekid pregovora o TTIP-u. Fekl smatra da bi s procesom trebalo početi ispočetka. SAD i Europska unija tri godine su progovarale o sporazumu koji je trebao biti finaliziran ove godine, međutim posve je jasno da se to neće dogoditi, osobito jer u studenome u SAD-u slijede izbori. Iz američkog pregovaračkog tima i Europske komisije još uvijek odbijaju priznati neuspjeh.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan upoznata je s tijekom pregovora, a kroz parlament je aktivno sudjelovala u oblikovanju europskog stava prema TTIP-u. Uostalom, Borzan je među prvima ušla u 'komoru tajni' u kojoj su se čuvali dokumenti o pregovorima nakon što je to napokon bilo dopušteno. 'Sporazum je na tankom ledu! Kad gledate da je izrazito visoko pozicionirana osoba kao što je zamjenik Angele Merkel koji je ujedno i predsjednik SPD-a u Njemačkoj izrazio veliku skepsu glede budućnosti sporazuma, onda to svakako zvuči kako se ne piše dobro TTIP-u', kaže Borzan.

Eurozastupnica smatra da se mora uzeti u obzir i da su uskoro u Njemačkoj parlamentarni izbori i da dobar dio političara govori ono što bi u kampanji bilo zgodno reći. Nitko se, mišljenja je, ne upušta govoriti neke nepopularne stvari. Naglašava da je Njemačka dugo bila izrazito za TTIP, da bi se to znatno promijenilo u posljednje vrijeme i ona je postala jedna od najskeptičnijih država prema tom sporazumu. 'Tako da vjerujem da će nacionalni političari u Njemačkoj sve češće govoriti, kako se izbori budu približavali, o toj skepsi', kaže nam Borzan.

Jedan o glavnih problema je što su se Amerikanci tvrdo postavili oko ISDS-a (Investment state dispute settlement), sporazuma po kojem bi multinacionalne kompanije mogle tužiti države ako izgube profit.
'Mi smo u Europskom parlamentu, a kasnije je to i Europska komisija od nas prihvatila, tražili da se to promijeni i da se napravi arbitražni sud koji bi bio napravljen od sudaca iz SAD-a, Europe i nepristranih stručnjaka, međutim Amerikanci neće ni čuti za to', navodi Borzan.

Takav novi oblik arbitražnog suda je, kaže, ugrađen u CETA sporazum s Kanadom. 'U principu se vidi da, ako imaš pregovarača na drugoj strani koji je skloniji popustiti i dogovoriti se, onda se to i može. Amerikanci za takvo rješenje neće ni čuti, a mi, europska strana, to smo označili kao prioritet', kaže nam Borzan.

Eurozastupnica kaže da imamo još jednu veliku stvar koja se nikako ne miče s mrtve točke, a to je geografsko porijeklo proizvoda. 'Europa na tome jako insistira, to je nama dio zaštite naše tradicije, ali Amerikanci također ni za to ne žele ni čuti', objašnjava. Za većinu proizvoda nema problema jer se dobar dio njih zove po regiji odakle dolazi, ali ima nekih proizvoda, kao što je 'feta' koja nema predznak 'grčka'.
'Tu oni prave problem jer ne poznaju takav sustav. Imaju svoj trademark i uopće ih ne zanima bilo kakva promjena, tako da smo se tu ukopali svatko u svoj rov i ne popuštamo ni za milimetar. Bojim se kad imate tako neke krupne stvari koje se ne mogu prevladati, stvarno može doći do toga da sporazum propadne', smatra Borzan.

Bilo je navještaja, nastavlja, da bi bilo dobro da se završi dok je predsjednik Obama jer je on izuzetno zainteresiran da se pregovori završe u njegovu mandatu, ali je to ispalo nerealno. 'Sada ćemo dočekati nekoga novog na njegovu mjestu i tko zna kakav će stav imati ili Hillary Clinton ili Donald Trump o tom sporazumu. To će trajati i ne izgleda da će ići brzo', zaključila je Borzan.