Vlada Republike Hrvatske, odnosno ministarstvo poljoprivrede, izravno lobira u Bruxellesu da Europska unija odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane. Razvodno je to iz dopisa poslanog 16. ožujka 2022. u Europsko vijeće kojeg, između ostalih, potpisuje i hrvatska Vlada. Dopis je u posjedu hrvatske eurozastupnice Biljane Borzan koja se, kao izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju „Od polja do stola“, zalaže za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida
'Šokirana sam i ljuta, u čije ime Vlada lobira protiv smanjenja pesticida? U ime građana Hrvatske, koji su valjda zadovoljni što izumiru pčele i što su tragovi pesticida sveprisutni na hrani? Pozivam ministricu neka se očituje i objasni javnosti zašto nije u njihovom interesu da se hrana manje prska kemijom!', tražila je Borzan.
Dopis, kojeg potpisuje Hrvatska i još 11 država članica, izražava neslaganje s ciljem da EU kroz strategiju 'Od polja do stola' prepolovi upotrebu kemijskih pesticida sredstava do 2030. Nadalje, smatraju kako za to ne postoji znanstvena osnova te kako su ciljevi nedostižni.
Pogotovo se protive novom zakonu o održivoj upotrebi pesticida kojeg bi Europska komisija trebala predstaviti 22. lipnja, a za kojeg je Borzan nedavno upozorila da je upitan radi žestokog lobiranja.
'Ispada da ministarstvo poljoprivrede u Bruxellesu lobira protiv ekoloških ciljeva, a u isto vrijeme u Hrvatskoj otežava život proizvođačima eko-hrane smanjenjem potpora i apsurdnim propisima. Kada smo se mi kao država odredili u tom smjeru? Kada je Sabor o tome raspravljao, jesu li građani za to glasali? Nedavno sam provela istraživanje javnog mnijenja na tu temu i čak 91 posto ispitanika je odgovorilo da podržava smanjenje upotrebe pesticida, što pokazuje da je svijest građana o njihovom utjecaju na zdravlje i okoliš velika', upozorila je Borzan.
Upitana kako tumači činjenicu da je Hrvatska otišla u smjeru u kojem je otišla Borzan kaže da se treba vratiti mao unatrag i vidjeti što se događalo prije nekog vremena oko teme koja je prošla ispod radara javnosti.
'Naime, na Vijeću Europe bila je odluka o tome da se namatne porez velikim multincionalnim kompanijama koje posluju na teritoriju EU, zarađuju na nama, a porez plaćaju u poreznim oazama. U to su bile uključene sve koje su imale godišnji promet preko 750 milijuna eura. U Hrvatskoj nema takve kompanije, ali mi mi smo u Vijeću Europe, radi ulizivanja pojedinim državama, glasali protiv takve odluke. Dakle glasali smo protiv odluke da se taj novac usmjeri prema građanima da se što lakše izvuku iz koronakrize', kazala je Borzan.
Dodaje da u dokumentu o pesticidima, kojeg je potpisala i Hrvatska, postoje određena objašnjenja zbog kojih se odlučilo statati na 'tamnu stranu'.
Međutim, meni je kao liječniku to neshvatljivo. Mogu razumjeti da postoji pritisak, da postoje neka objašnjenja, ali šteta od pesticida u prehrani je ogromna. Poljoprivrednici od njih možda imaju koristi, ali kad sve uzmete u obzir šteta od njih za društvo je veća i tu nema dileme. Trošak zdravstva, poremećaja u prirodi i ljudskih života je nemjerljiv u usporedbi s tim. Razumijem poljoprivrednike, ali s druge strane EU ulaže 10 milijardi u istraživanje i razvoj metoda zaštite bilja koje nisu nezdrave. Dakle, ne ostavlja se ljude na cjedilu. U Francuskoj je rađeno veliko istraživanje na 70 tisuća ljudi i primjećeno je se Non-hodgkinov limfom smanji za 89 posto kod ljudi koji ne uzmaju hranu tretiranu pesticidima', zaključila je Borzan.