Buru je podigao ovih dana videouradak udruge mladih iz Gradačca, u kojem su zloupotrijebljena djeca kako bi se spriječila podjela bošnjačkog korpusa na Bosance i Bošnjake. Taj propagandni videouradak nije sporan samo zbog zloupotrebe djece, nego i zbog činjenice da se stavlja znak jednakosti između islamske vjeroispovijesti i bošnjačkog nacionalnog opredjeljenja.

Novinari sarajevskog portala klix.ba razgovarali su o tome s bošnjačkim intelektualcima, prof. dr. Nedžadom Mulabegovićem, predsjednikom Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, i prof. dr. Omerom Ibrahimagićem, predsjednikom Suda časti tog vijeća.

Profesor Mulabegović naglašava da sam čin popisa u BiH ima političke konotacije, što smatra neprihvatljivim i odrazom nepoznavanja stvari i određenog primitivizma.

'Ne može se miješati pripadnost državi i pripadnost određenom narodu. Pitanje vjeroispovijesti je, naravno, posebna kategorija i stvari su tu jasne i standardizirane, ali se pokušavaju bespotrebnim kompliciranjem zbunjivati građani', kaže Mulabegović.

Razlog zbog kojeg u kampanji za popis stanovništva dominiraju nacionalne podjele, prof. Ibrahimagić vidi u činjenici da je BiH po Daytonu i konstituirana prvenstveno kao država ne građana, nego etničkih skupina.

'Sudjelovanje u vlasti je određeno i brojem pripadnika određenog naroda. Zato postoji takva javna propaganda, dobro ili loše vođena. Treba imati jednu stvar u vidu, a to je da smo mi u 19. stoljeću, a i ranije, svi u Bosni bili Bošnjaci, neovisno o tome je li netko bio katolik, musliman ili pravoslavac. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća utjecajem naših susjeda i Katoličke, odnosno Pravoslavne crkve, Bošnjaci katolici su se hrvatizirali, a Bošnjaci pravoslavci su se srbizirali. Bošnjaci muslimani, s obzirom na to da su bili pod pritiskom i jedne i druge strane da se opredijele kao Hrvati ili Srbi, uhvatili su se za svoju vjersku pripadnost. Tako da, evo sto godina, katolici se ovdje izjašnjavaju kao Hrvati, a pravoslavci kao Srbi. Navikli su na to da budu jedni ili drugi i zato kod njih nema problema u tome kako će se izjasniti. Muslimani, koji se nisu nacionalno određivali, već vjerski, i nije im priznavana njihova nacionalnost, ostali su nedefinirani. I kada im je priznata etnička komponenta, priznata im je pod nazivom Musliman (veliko M, u odnosu na malo kao pripadnost religiji)', pojašnjava profesor Ibrahimagić u razgovoru za Klix.ba.

Za vrijeme agresije na BiH na Prvom bošnjačkom saboru je vraćena etnička pripadnost Bošnjacima, a potom, kada je došlo do promjena Ustava 1994. godine, u njega je unesena odredba da se svugdje gdje u njemu piše Musliman taj naziv zamijeni s Bošnjak.

'To je ustavna kategorija i po mom mišljenju to je trebalo uvažiti i inzistira se na tome da se daju upute da se, ako se netko od muslimana izjasni kao Musliman (u etničkom smislu), to pridoda izjašnjenju Bošnjak, s obzirom da se radi o pripadniku bošnjačkog naroda. Također, isto je i kada se radi o jeziku. Znate da smo učili srpsko-hrvatski, a da je bosanski jezik ukinula Austro-Ugarska 1907. godine. U popisu stanovništva iz 1991. godine velik broj muslimanskog stanovništva izjasnio se da govori bosanskim jezikom. Kada je riječ o vjerskoj pripadnosti, inzistiranju da se izjasne kao muslimani, mislim da je to možda i malo previše, imajući u vidu da će se ljudi koji su vjernici izjasniti onako kako vjeruju, a razumije se da će među Bošnjacima biti onih koji su ateisti', dodaje profesor Ibrahimagić.

Ibrahimagić naglašava da, kada govorimo o mogućnosti izjašnjavanja kao Bosanac i Hercegovac, potpuno je jasno da su svi koji žive u Bosni i Hercegovini -  Bosanci i Hercegovci. 'Bosanci su svi u ovoj zemlji po svojoj državnoj pripadnosti, kao što su i svi Amerikanci, neovisno o etničkom porijeklu, jednostavno Amerikanci', kaže profesor. O uvjeravanjima da će se stvari u BiH u političkom smislu, uređenju države i Ustava drastično promijeniti ukoliko se velik broj ljudi izjasne kao Bosanci i Hercegovci, profesor kaže da su to zablude.