Inicijatori otvorenog pisma Kosta Bovan i Nikola Baketa te jedan od potpisnika otvorenog pisma Ivan Batoš navode nekoliko ključnih razloga za to što se protive dodjeli počasnog doktorata gradonačelniku Milanu Bandiću.

'Smatramo da Milan Bandić ne zadovoljava nijedan uvjet, odnosno kriterij za dodjelu počasnog doktorata. Kao prvo, Milan Bandić nije znanstvenik ni umjetnik, a kao drugo, Milan Bandić nije osobno zaslužan ni za jedan od projekata po kojima mu se želi dodijeliti počasni doktorat. To su sve platili građani Zagreba, a ne Milan Bandić osobno. Treće, Milan Bandić je aktivan političar i gradonačelnik Zagreba te se uz njega veže velik niz afera, kao i preko 200 kaznenih prijava. Njegovo ponašanje, odnosno komunikacija s ljudima koji se ne slažu s njime i propituju njegove stavove bahata je i nepristojna. Tako da smatramo da on ne uživa ni čast ni ugled koji bi trebali biti preduvjeti da se osobi dodijeli počasni doktorat bilo kojeg sveučilišta', objašnjava sveučilišni profesor na Fakultetu političkih znanosti Kosta Bovan te dodaje kako ovim putem žele pokazati da postoji velik dio akademske zajednice koji se ne slaže s ovim prijedlogom te se nadaju da će ovo 'biti vjetar u leđa senatoricama i senatorima da propituju prijedloge koji dolaze od rektora i Rektorata i da na ovaj simboličan način dovedu u pitanje dodjelu počasnog doktorata Milanu Bandiću'.

Na pitanje novinara koliko je to glasova članova Senata, Bovan odgovara kako oni ne znaju koliko će to biti glasova u Senatu s obzirom na to da senatori imaju slobodu donošenja odluka. 'Ono što treba istaknuti je da je sedam sastavnica do sada na svojim vijećima fakulteta izglasalo da se ne slaže s ovim prijedlogom.'

Ističe kako bi na sutrašnjoj sjednici trebala biti još važnija pitanja, materijalna pitanja financiranja Rektorata, odnosno Sveučilišta u Zagrebu, za koja se, kako kaže, nada da će biti transparentnija te da će senatori i senatorice također postaviti niz pitanja vezanih uz financije.

'Treba istaknuti i to da Sveučilište nizom ovih primjera pokazuje da postoji problem u upravi Sveučilišta i konačno to dolazi pod povećalo javnosti. To se pogotovo tiče i financiranja i prebacivanja studentskih troškova dijelom na studente, što je isto bitno naglasiti. Također treba propitivati odluke kako ove vezane uz simboliku, kao što je dodjela počasnog doktorata, tako i ove materijalne prirode te tražiti transparentnije poslovanje Sveučilišta u Zagrebu i pravednije donošenje odluka', zaključuje Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Viši umjetnički suradnik na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu Ivan Batoš objasnio je da je potpisao otvoreno pismo jer smatra da je akademska zajednica uspavana i eutanazirana te uopće ne reagira na ono što joj se događa.

'Ta vrsta zahvalnosti možda se može iskazivati na drugi način. Nažalost, naš dekan je to napravio bez komunikacije s Vijećem. Vijeće na sjednici koju sam inicirao s nekoliko kolega izjasnilo se da je protiv tog doktorata i sada čekamo daljnji postupak. Želim istaknuti i da je prijedlog komisije za taj doktorat zapravo upitan zbog toga što na papiru piše da ga je predložila Muzička akademija, a ne dekan Muzičke akademije. Tako da mislim da se s pravne strane može još nešto napraviti da se ta stvar zaustavi', navodi Batoš.

Na pitanje u kakvom je stanju Muzička akademija, odgovara kako su zahvalni, ali da mora priznati da zgrada pokazuje određene propuste po pitanju tekućih stvari.

'Neću ulaziti u to na koji način je izgrađena zgrada. Ono što je jako loše je to što je ona izrazito jako skupa za održavanje. Umjetnički studij je inače svugdje u svijetu skup jer uključuje individualne nastave i to je tako. Osuđeni smo na to i mi smo svjesni toga, a šteta je to što se zgrada 2015. godine gradila tako da nije štedljiva i da nije niskoenergetska. U principu, te režije se nikad neće riješiti i tu bi definitivno trebalo napraviti trajno rješenje. Osjećamo se bezizlazno', ističe.

Od 3000 potpisnika otvorenog pisma, oko 140 je rektoranata, 140 doktora znanosti, 220 docenata, 180 izvanrednih i redovnih profesora, oko 1370 studenata te znanstvenih savjetnika i suradnika, a ostali su uglavnom alumni Sveučilišta u Zagrebu, kako navode.