"Iz vlastitog iskustva znamo da je Nizozemska država koja je dosta zahtjevna kada je u pitanju ispunjavanje uvjeta u kontekstu europskih integracija. Mi smo u Vijeću u zadnje dvije godine dva puta imali odluke vezane uz Hrvatsku i prije svake sam putovao u Den Haag i razgovarao s nizozemskim kolegama te ih u argumentiranom dijalogu uvjerio da Hrvatsku treba podržati.

U završnici je i premijer Plenković razgovarao s nizozemskim premijerom Markom Rutteom, a opet, s obzirom na njihovu unutarnju proceduru, zeleno svjetlo za svaku od tih odluka trebao je dati nizozemski parlament", kazao je Božinović.

Kada znate da određene zemlje imaju kompliciraniju proceduru, za njih se posebno pripremate, ustvrdio je, dodajući da kada je riječ o proširenju, nikada ne ide glatko.

"Mi to jako dobro znamo iz iskustva ulaska u NATO i EU. Tada smo se osvjedočili koliko su ti procesi zahtjevni, a ponekad i neizvjesni".

"Kad je riječ o ulasku u Schengen, bili smo optimisti jer smo znali da redom ispunjavamo uvjete onako kako je to predvidjela Uredba iz 2013. godine, a to je iskustvo koje nije imala niti jedna zemlja prije nas. Znali smo da, kada se bude radila procjena onoga što smo napravili, nitko neće moći pronaći argumente koji bi išli protiv našeg članstva u Schengenu", rekao je Božinović.

Podsjetio je i da su u tom procesu od 2017. povučena sva sredstva koja su nam stajala na raspolaganju te je u pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) osigurano nekoliko puta više od onoga što je bila omotnica koja je pripala Hrvatskoj u prošlom proračunu EU.

"Mi smo ta sredstva utrošili i s Europskom komisijom ispregovarali dodatna sredstva kako bismo u skladu sa šengenskim standardima opremili granicu s BiH i Crnom Gorom te u korak pratili članice Schengena kad je riječ o uvođenju novih sustava za nadzor granice", zaključio je Božinović u razgovoru s novinarkom Jutarnjeg lista Ivankom Tomom.