Više od deset godina u čekaonici za šengen ide dalje na ogorčenje Bugarske i Rumunjske, dvije članice Europske unije kojima je u četvrtak odbijen ulazak u područje bez unutarnjih graničnih kontrola unatoč velikim naporima koje su uložile da ispune kriterije Bruxellesa
Zbog toga neki promatrači upozoravaju da objema zemljama prijeti porast euroskepticizma jer su ostale izvan zone slobodne od graničnih kontrola.
Rumunjski premijer Nicolae Ciuca rekao je da je "duboko razočaran" pošto je Austrija blokirala ulazak njegove zemlje. U Bugarskoj je predsjednik Rumen Radev izrazio žaljenje zbog "unutarnjih granica" koje se podižu unutar bloka.
Duga čekanja na granicama
Njihov neuspjeh da uđu u šengensko područje slobodnog kretanja znači da će se duga čekanja na graničnim prijelazima nastaviti.
U gradu Giurgiu na rumunjsko-bugarskoj granici od zore se stvorila kolona kamiona duga nekoliko kilometara i vozači su nezadovoljni zbog dugih čekanja na carinsku kontrolu prije ulaska u Bugarsku.
Ulaskom u šengen poboljšali bi se životi tisuća vozača kamiona, rekao je Alexandru Birnea (36), vozač kamiona na duge relacije.
"Željeli bismo izbjeći gubljenje vremena i novca na beskonačne kolone i brže se vratiti kući obiteljima", rekao je.
Austrijski veto
Europska komisija odavna je izrazila želju za proširenje šengenske zone, no u četvrtak je zeleno svjetlo dobila turistička Hrvatska, a Rumunjska i Bugarska odbijene su.
Obje zemlje pristupile su Europskoj uniji još 2007., šest godina prije Hrvatske i obje su ispunile tehničke uvjete koje je postavio Bruxelles.
Obje su napredovale u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, no kada je proces završio, Austrija se usprotivila ocjenom da dvije zemlje ne čine dovoljno kako bi zaustavile ilegalne migracije te strahuje da će se priljev još pojačati ako bi one ušle u šengen.
"Migrantski val ne prolazi Rumunjskom" već uglavnom preko Srbije, rekao je rumunjski ministar unutarnjih poslova Lucian Bode.
Upozorio je na gotovo 140.000 migranata na zapadnobalkanskoj ruti koliko je zabilježila europska agencija Frontex od siječnja.
Austrijska odbijenica temelji se na "netočnim" podacima, rekao je rumunjski premijer Ciuca.
Politički analitičar Sergiu Miscoiu smatra da je austrijski veto više posljedica unutarnjih političkih pritisaka s obzirom na rast krajnje desnice prema anketama.
Očekujući "nemoguće"
Nizozemska je u konačnici promijenila stajalište i dala zeleno svjetlo Rumunjskoj iako se dugo protivila, no nije isto učinila i za Bugarsku kojoj zamjera da "korupciju i (nedovoljno poštivanje) ljudskih prava".
Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je prošli tjedan da želi jamstvo da granicu neće prijeći "nitko s novčanicom od 50 eura".
Bugarski ministar unutarnjih poslova Ivan Demerdžijev odbacio je te primjedbe nazivajući ih "uvredljivima" posebno s obzirom na "izuzetne napore" koje je njegova zemlja učinila kako bi ispunila zahtjeve Bruxellesa.
Bugarski tjednik Capital odbijenicu je komentirao riječima "Očekujemo nemoguće od najsiromašnije i najkorumpiranije zemlje u Europskoj uniji: ne dopustite prolazak migranata kroz vašu zemlju, već dajte azil svakom migrantu koji uđe".
Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis također je upozorio da odbijenica "može ugroziti europsko jedinstvo i koheziju, koja nam je tako potrebno, posebno u sadašnjem geopolitičkom kontekstu".