Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade s početkom u 8.30 sati osvrnuo se na jučerašnju odluku Vijeća ministara unutarnjih poslova EU o ulasku Hrvatske u Schengen. 'Unutar smo 420 milijuna ljudi koji uživaju slobodu kretanja. Zahvaljujem svim našim partnerima unutar EU-a na potpori, i onim članicama Schengenskog prostora koje nisu u EU a također su pozdravile naš ulazak, Europskoj komisiji... kao i svima u Hrvatskoj koji su radili na ovom procesu', kazao je Plenković, dodajući da je bilo izrazito puno pravnih i tehničkih priprema
'Ovo je zaista veliki uspjeh, ovo je velika godina isporuke i realizacija strateških ciljeva našeg izbornog programa, Vladinog programa, godina u kojoj smo realizirali i povezanost hrvatskog teritorija preko Pelješkog mosta, što je najsuverenističkiji potez koji jedna vlada može učiniti, ulazimo u europodručje, a sa Schengenskim prostorom omogućujemo našim građanima i gospodarstvu slobodno kretanje, jednostavnija putovanja, brže i jeftinije kretanje roba i ljudi, snažan poticaj turističkom prometu', napomenuo je.
Podsjetio je da se 80 posto hrvatske trgovinske robne razmjene odnosi na zemlje šengenskog prostora, a 75 posto turista dolaze iz država članica Schengena.
'Ta puna integracija, praktički već uključenost Hrvatske najbolje se manifestira vrlo jednostavnim brojem: samo 15 zemalja u svijetu su i u NATO-u, i u EU, i u europodručju i u Schengenskom prostoru. I među njima je Hrvatska', rekao je Plenković.
Kazao je da je Vlada jučer odradila zatvorenu sjednicu, jer je Slovenija povodom ulaska Hrvatske u Schengen uložila izjavu o stajalištu Ljubljane prema arbitraži o razgraničenju. 'Mi smo naravno uložili svoju izjavu, ponovili da smo se povukli iz toga, ali da smo spremni tražiti rješenja za određivanje granice sa Slovenijom', izjavio je.
Potom se osvrnuo na nova zakonska rješenja za osobe s invaliditetom, te apsorpciju sredstava iz EU fondova. 'U plusu smo od 68 milijardi kuna', kazao je Plenković.
Najavio je da će se do idućih izbora izgraditi još pet preostalih kilometara 'Slavonice', nakon što je otvorena dionica između Osijeka i Belog Manastira.
Osvrćući se na sastanak zemalja Zapadnog Balkana u Tirani, rekao je da se Hrvatska zalaže da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU već idućeg tjedna.
'To bi bila važna poruka, pozdravljamo brzo formiranje vlasti kako na razini Federacije, tako i državne vlasti', dodao je.
O padu MIG-a
O padu MIG-a kod Voćina rekao je da su piloti prema protokolima usmjerili avion u nenaseljeno područje i izbjegli moguće štetne posljedice zbog kvara.
'Cijeli ovaj proces dobro smo politički procijenili, ali i tehnički, u smislu zamjene eskadrile i kupovine Rafala. Za godinu dana počet će dolaziti u Hrvatsku i HRZ će doživjeti potpunu transformaciju uz sigurnost naših pilota jer Rafale ima dva motora', rekao je.
Za ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om rekao je da je to ogroman iskorak i potvrda partnerskih odnosa. 'Idemo u daljnje produbljenje odnosa s Washingtonom', najavio je.
O boravku u Kataru rekao je da se susreo s tamošnjim čelnicima i uspostavio jako dobre kontakte te će nastaviti suradnju.
'Želimo svu sreću hrvatskoj reprezentaciji koja nam je već pružila fantastične doživljaje', rekao je.
Najavljujući zakon o dodatnom porezu na dobit, ponovio je da je to jednokratan zakon i da je vlada inače za rasterećenje poreza. 'Sva sredstva koja se prikupe, do zadnje lipe, bit će transferirana najranjivijima u hrvatskom društvo. Ovo je vrijeme za solidarnost', napomenuo je Plenković.
Na dnevnom redu sjednice Vlade, između ostalog, našao se nacrti prijedloga zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, te zakona o dodatnom porezu na dobit, te izmjene i dopune nekoliko zakona: o zdravstvenoj zaštiti; o obveznom zdravstvenom osiguranju; o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; o kreditnim institucijama, o administrativnoj suradnji u području poreza; o porezu na dohodak; o poljoprivredi.
Tu je i nacrt prijedloga strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, prijedlog odluke o donošenju Programa državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda, te prijedlog odluke o donošenju Programa potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje štete od suše u 2022. godini.