Milina je za RTL rekao kako ulaskom Hrvatske u Schengen, RH preuzima kontrolu schengenske granice, a ne kao do sada vanjsku granicu EU. 'Preuzimamo kontrolu za cijelu EU, za prostor Schengena, na unutarnjim granicama se ukidaju kontrole koje se provode', kaže.

Kaže da neće biti kontrola kao do sada za Sloveniju i Mađarsku, a ukidaju se 73 granična prijelaza. Upitan oko unutarnjih kontrola, govori kako postoje mogućnosti da zemlja u određenom periodu uspostavi unutarnju kontrolu, to je za posebne uvjete, ugrožavanje sigurnosti. 'Povremene kontrole su kompenzacijske mjere koje ćemo i mi raditi u unutrašnjosti teritorija. Neće se raditi kako se radi sada', tvrdi.

'Što se tiče kućica, rampe neće biti, a uspostavit će se slobodan koridor za nesmetano kretanje', govori dalje.

Što se tiče onih koji se baš u vrijeme 1. siječnja vraćaju sa skijanja, Milina govori kako će granicu prolaziti kao i sada, i državljani EU i trećih zemalja.

Od 26. ožujka počinje primjena i u zračnim lukama, a što to znači pojasnio je u Dnevniku Nove TV šef Uprave za granicu Zoran Ničeno.

'Tada će ukinuti granične kontrole na letovima unutar Schengena. To je zato što je potrebna priprema infrastrukture. Znalo se, ali unaprijed su rezervirani slotovi za letove koji idu npr. iz Frankfurta prema Hrvatskoj. Oni su uglavnom na tim extra Schengen terminalima gdje se obavlja granična kontrola. Sad se sav taj promet mora preseliti na domaće terminale. Ne ovisi to o hrvatskoj infrastrukturi zračnih luka. Ovisi o polaznim letovima', rekao je Ničeno.

Istaknuo je i da će policajci nakon ukidanja graničnih prijelaza moći više ići u mobilne ophodnje i pokrivati veći dio teritorija. Ne misli da će biti veći pritisak migranata sad kad je Hrvatska dio Schengena.

'To direktno nije povezano. Mi smo povezani sa puno drugih čimbenika koji našu rutu opterećuju. Već godine je porast od 170 posto, 40 i nešto tisuća nezakonitih prelazaka u 11 mjeseci. Oni su generirani dijelom i zbog neviznog režima u Srbiji i BiH. Dobili smo neke državljane koje nikad prije nismo imali, u ogromnim brojevima. Burundi, Tunis, Indija', nabrojao je. Rekao je da u Hrvatskoj ima i ruskih tražitelja azila, ali da oni ne ulaze ilegalno u zemlju.

Ničeno je ispričao i anegdotu koja dočarava koliko je dugo trajao put Hrvatske prema Schengenu. 'Negdje 2000. godine kad smo proveli prvi međunarodni projekt Procjena stanja u hrvatskoj policiji kao pripreme za budući ulazak u EU, u jednom intervjuu sam rekao 'mi smo već sada spremni za Schengen'. Moja mama je to izrezala. Tek sad vidim koliko smo bili u krivu. Od 2016., kada su evaluacije počele, dobili smo, iako smo mi mislili da smo jako dobri, 281 primjedbu na naš rad i potrošili više od 220 milijuna eura', ispričao je Ničeno.