'Konačno možemo reći da je Hrvatska u Schengenu i da hrvatski građani ulaze u najveću zonu slobodnog kretanja u svijetu. Ništa nije palo s neba. Bili smo suzdržani u komentarima zato što je to takav proces. Znali smo od početka da neće biti lako, da će biti teškoća, da će biti sumnjičavosti onih koji će propitkivati što radimo, da ćemo i mi napraviti pokoju grešku. Pokazali smo da način na koji smo vodili proces, za Hrvatsku nema granica', kazao je ministar, prenosi N1.

'Pozicija Hrvatske je specifična'

Zahvalio je svima koji su vodili proces pristupanja, od policajaca na granici do Vlade, te istaknuo da su 'svi dali obol ovom velikom uspjehu'. 'Ulazimo u trenutku kad je malo zemalja bilo spremno razgovarati o proširenju. Ali znali smo da smo ustrajnim radom doveli države članice do toga da se Hrvatsku ne može zaustaviti. Išli smo odlučno da za EU nije bilo druge mogućnosti osim da Hrvatska uđe u Schengen. Veliko je zadovoljstvo vratiti se nekoliko godina unazad i reći da si ponosan na ono što smo napravili. Taj 281 uvjet nije samo činjenica koju ponavljamo, nego konkretni poslovi koje smo vodili', poručio je Božinović te dodao da su uspjeli objasniti specifičnost pozicije Hrvatske, kao i da ne razumiju svi 'što znači biti na vanjskoj granici'.

'Hrvatska je pokazala da je s pravom članica EU-a, da je u stanju, iako nismo velika zemlja, provesti sve uvjete i siguran sam da je primitkom Hrvatske EU na velikom dobitku. Prava poruka je da su ovo hrvatski građani zaslužili, ovo je zbog njih. Ovo će biti i poticaj hrvatskom gospodarstvu', dodao je ministar, prenosi N1.

'Žao mi je zbog Bugarske i Rumunjske'

'Ovo nije bila lagana rasprava. Danas je bilo i previše emocija. Rekao bih da je većina zemalja bila za to da se i Bugarsku i Rumunjsku primi, oni već 12 godina čekaju, i naša pozicija prema njima je bila da trebaju postati članicama. No, činjenica je da nije postignut konsenzus i da ovakva opasnost na kraju dana nije postojala, razgovarao sam sa svima, i sam hrvatski pristup od prvog dana bio je takav da su danas rekli da ne mogu biti protiv Hrvatske. Razgovarao sam i s rumunjskim i bugarskm kolegama, žao mi je. Hrvatska je ovo vrijeme imala kontakt s njima, pokušavali smo pomoći, ali očito smo odmakli da nas je bilo teško sustići', rekao je.

'Zaštita vanjskih granica bit će velik izazov'

Već sad se, dodao je, vidi da će zaštita vanjskih granica biti velik izazov – rat je u Europi, kriza je opskrbe hranom, energentima. 'Ako se migranti suoče i s opasnosti od gladi, to je povezano jedno s drugim, puno ljudi će se i dalje odlučivati dolaziti u Europu. Europa mora biti humana i otvorena, ali tu migracijsku politiku mora unaprijediti jer nije poanta da se u Europi dogodi toliki priljev migranata koji ona onda neće moći apsorbirati. Znamo što je bilo 2015. Taj smo smjer uspjeli ipak polako dovesti u red. Hrvatska u ovim migracijskim tokovima posljednjih godina nije zemlja iz koje dolazi najviše migranata na područje EU-a', rekao je Božinović, piše N1.

'Ukidaju se interne kontrole na granicama s Mađarskom i Slovenijom'

Na pitanje što se točno mijenja za avionski promet i druge vrste prijevoza, Božinović je odgovorio: 'Nije čudno da je granična policija najveći dio hrvatske policije. Što se tiče Mađarske i Slovenije, ukidaju se interne kontrole, granični prijelazi odlaze u povijest, a ljude ćemo rasporediti na druge poslove. Pojačat ćemo prisutnost kontrole u policijskim upravama na granici s državama koje nisu u EU – Srbija, BiH, dijelom i Crna Gora, a to znači rekosntrukciju policije'.

Istaknuo je na kraju da će Slovenija od ovoga itekako profitirati, misleći pritom na turistički protok. Spomenuo je i borbu protiv krijumčara migranata: 'Nažalost, na tuđoj nesreći mnogi zarađaju, to nas brine, o tome će biti još govora na razini EU-a. Ti ljudi su nešto najgore na što nailazimo u našem poslu'.