Kako će Schengen izgledati na našim granicama u operativnom smislu od iduće godine, u Studiju 4 HRT-a je govorio Filip Dragović iz Instituta za sigurnosne politike. Dragović je u uvodnom dijelu govorio o tome koja je bila njegova uloga tijekom pregovora.

'Granična policija RH krenula je u taj proces i prije pregovora. Tada sam bio policijski službenik, a prve velike reforme dogodile su se formiranjem uprave granične policije. Godine 2004. promijenili smo organizacijski koncept granične policije, to je bila jedna od ključnih stvari', rekao je.

Objasnio je da je Vlada tada s 3000 sistematiziranih radnih mjesta odobrila njihovo povećanje do 8400, što je omogućilo kasniji razvoj. Kao pomoćnik ministra, vodio je radne grupe, no proces pristupanja Schengenu imao je nekoliko faza. Nakon ulaska u EU napravljeni su strahoviti napori, ističe.

'Sam ulazak u Schengen je politička odluka. Kao najveću dobit za sigurnosne službe vidim to da su sve druge zemlje članice na ovaj način priznale da je hrvatska policija u rangu s europskim policijama i da imaju povjerenje da će štititi njihove granice i građane, kao što i oni to rade', rekao je.

Na pitanje kako će to operativno izgledati, rekao je da se u samom prelasku granice neće ništa bitno promijeniti.

'Novina je pristupanje RH određenim elementima koje do sada nismo imali, a to je izdavanje šengenskih viza, pristupamo određenim policijskim mjerama i zabrana ulaska u RH je zabrana ulaska na cijeli teritorij Schengena', rekao je.

Što se tiče građana trećih država koji prelaze granicu, njima se neće ništa bitno mijenjati dok se ne uvedu novi informatički sustavi na samu granicu, a to se očekuje sljedeće godine.

Cijeli razgovor možete pogledati ovdje.