'Nadamo se da ćemo ostati narančasti, ali pričekajmo objavu karte ECDC-a', rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, dodajući da nisu razgovarali o promjeni epidemioloških mjera.

Upitan ide li se prema modelu 3G, kakav je uvela Njemačka, Božinović je rekao: 'Organizacija cijepljenja i sve popratne aktivnosti su u nadležnosti HZJZ-a i Ministarstva zdravstva, tako da se Stožer ne bavi cijepljenjem. Naravno da nam je svima ključni interes da se što više ljudi cijepi, jer cjepivo je u ovom trenutku jedini održivi izlaz kad govorimo o završetku epidemije. Sigurno će se kolege na tome jače angažirati. Moguće je da će se broj zainteresiranih za cijepljenje povećati tijekom jeseni. Trebamo iz dana u dan prezentirati to da cjepivo štiti ljude od težih oblika bolesti. Ne znači, naravno, da se netko ne može zaraziti ili prenijeti virus na drugu osobu, ali ga štiti od težih oblika, hospitalizacije.'

Ministar je rekao da efikasnije mjere od cijepljenja - nema. Naglasio je da su rizik veća okupljanja koja mogu postati superžarišta. 'Jesmo nadomak jeseni i sigurno će boravak u zatvorenim prostorima olakšati širenje virusa, a time će se povećati i broj infekcija. Moramo ljudima ukazivati na rizična ponašanja i okupljanja na kojima se može povećati broj zaraza. Dosad nismo bili skloni restriktivnim mjerama pa ćemo i ubuduće tako', rekao je.

Što se tiče PCR testova, Božinović je rekao da su oni u posljednje vrijeme korišteni u kliničke svrhe, što spada u paket onoga što država omogućava svojim građanima, prenosi HRT.

'Ne namjeravamo biti nešto naročito restriktivni jer nakon 18 mjeseci nema nikoga da ne zna ono elementarno bitno što je potrebno da zaštiti sebe i druge', rekao je.

Osvrnuo se i na krvoproliće u Paragu te prozivke zastupnika Kajtazija. 'Činjenica je da je Kajtaziju u više navrata bila otvorena komunikacija s vrhom policije. Razgovarao je s glavnim ravnateljem, članovima kolegija, mojim posebnim savjetnikom za Međimurje, s kojim se susreo sedam puta. To je institucija s kojom se trebaju podijeliti relevantne informacije ako one postoje. Svi prepoznaju aktivan i sustavan rad policije kad govorimo o oružju - bilo je 37 prijava policije, a samo jedna osoba dobila je zatvorsku kaznu. To je inače problem. Od 2014. do 2019. u Hrvatskoj je bilo 1034 prijava o nedozvoljenom posjedovanju, nabavljanju ili izradi oružja, od toga je 986 osoba dobilo zatvorsku kaznu, a 918 uvjetnu kaznu. Time sigurno ne postižemo cilj, a to je generalna prevencija da to ljudi više ne rade. Ukoliko redovito izlazite na slobodu, onda je poruka da to i nije neko naročito djelo i da se ono može ponavljati', kazao je.

'Što se tiče konkretnog djela u Međimurju, dvojica uhićenih zajedno imaju više od 110 što kaznenih, što prekršajnih prijava i na slobodi su. Policija nije ta koja određuje kaznu i šalje u zatvor, policija je ta koja prijavljuje. Policija je radila svoj posao. Ovo nije problem koji se može i koji treba rješavati isključivo represivni sustav', dodao je Božinović.

'Bio sam u Međimurju tri ili četiri puta, a moram ponoviti da je to kompleksan problem, i sociološki i sigurnosni - mi otprilike znamo odakle problem dolazi. Ako 90 posto srednjoškolaca od rođene populacije ne završi srednju školu, onda to nisu mladi ljudi koji će se integrirati u zajednicu i naći posao, već žive po drugim standardima. Moramo kao društvo naći načina integrirati ih u zajednicu, inače se ovakve stvari mogu ponavljati', zaključio je.