Tridesetpetogodišnji Petrov, inače psihijatar po struci, paralelno pokušava okupiti nezavisne političke snage koje su posljednjih godina u Dalmaciji procvjetale od Vrgorca i Omiša do Primoštena, Sinja i Splita pa zajedno s njima nastupiti na parlamentarnim izborima. To će, kaže, sasvim sigurno i napraviti, barem sa svojim 'Mostom nezavisnih lista'.

U kraćem razgovoru za tportal.hr metkovski gradonačelnik staloženo je i promišljeno, bez trunke populizma, odgovorio na nekoliko bitnih pitanja. Više ga se ne može proglasiti politički neiskusnim.

Zaintrigirali ste javnost prijedlogom osnivanja kompenzacijskog fonda u koji bi banke uplaćivale dio novca koji je potrošen na njihovu sanaciju, a kojim bi se riješio problem divljanja švicarskog franka i valutne klauzule općenito. Smatrate li da se zbilja radi o realnom prijedlogu i da ima šansu biti ostvaren?

Prijedlog 'Kompenzacijskog fonda' nije prijedlog tipa plug-in u smislu modela rješavanja sadašnjeg i budućih mogućih stanja oko problematike kredita. Više se radi o ukazivanju na potrebu da se kod predlaganja varijanti rješavanja kreditne krize u Hrvatskoj uzmu o obzir dva glavna čimbenika: kronologiju ukupnih događanja na ovim prostorima u segmentu bankarskog sektora, pogotovo činjenicu da su građani Hrvatske - bez da ih je itko pitao - kroz sanaciju svojim sredstvima omogućili bankama visoke profite kakve ne ostvaruju u svojim matičnim zemljama. I drugo, da čovjek postane temeljni fokus svih propisa i zakona koje Hrvatska donosi

Osim ovih postavki, svakako treba uzeti u obzir i ovo što smo zadnje saznali, a to je da su banke, koristeći privilegiranu poziciju koju su im omogućili tadašnji zakonodavci, tumačenjem zakona i dvosmislenih propisa na svoj način, nažalost i uz tiho odobravanje HNB-a, izvlačile novac iz Hrvatske, odnosno od njezinih građana.
Je li to bilo sto posto po zakonu ili 'uz zakon', teško je reći bez uvida u sve podatke. Ali to sigurno nije bilo ni tržišno, ni korektno, niti u interesu razvoja. Bilo je samo u interesu uske grupacije koja izgleda ne vidi da ovakvim odnosom u stvari dugoročno reže granu na kojoj sjedi. Konkretna konačna rješenja svakako treba bazirati na stvarnim podacima koje HNB mora dati na uvid javnosti.
Po saznanjima koja sada imamo, rješenja bi trebala biti na tragu modela koji uključuje smanjenje ili poništavanje utjecaja valutne klauzule te vezivanja kreditnih obveza za zakonom reguliranu važeću valutu u Republici Hrvatskoj. Način provedbe trebaju ipak dati ljudi kojima je to specijalnost. A ima ih.

Paralelno, neki su Vas mediji proglasili 'hrvatskim Ciprasom'; kako je poznato da imate ambiciju natjecati se na parlamentarnim izborima, vidite li se u sličnoj ulozi?

Usporedbe nekoga ili nečega što funkcionira u različitim okruženjima uvijek su problematične. Ne poznajem dovoljno program Sirize, ali po nekim postavkama koje su promovirali, vjerojatno nismo usporedivi.
Što se tiče usporedbe uloga, za mene u principu uloge nisu bitne, već je bitno ostvariti cilj - promijeniti Hrvatsku nabolje. Svatko tko je s nama mora biti spreman biti prvi, posljednji ili ne biti na listi, ako je to usmjereno ostvarenju cilja. Ovim se pravilima podvrgavamo svi, uključujući i mene. U Mostu, o načinu ostvarenja cilja, odlučujemo demokratski i sukladno tome bit će definirane i uloge pojedinaca u cijelom projektu.

Pratite li situaciju u Grčkoj i kako komentirate prve poteze novog premijera?

Previše sam zaokupljen lokalnim problemima i organizacijom struktura na hrvatskoj razini da bih mogao relevantno komentirati događanja u Grčkoj. Na prvi pogled situacija ne izgleda kao jako uređena i obećavajuća.

Bili ste vrlo kritični prema Vladinoj 'mini poreznoj reformi'. Nakon početka njezine primjene, kakve su posljedice na lokalnoj razini, konkretno u Metkoviću?

Posljedice su za lokalnu samoupravu negativne, a nažalost pitanje je jesu li i koliko pozitivne za građane.
Zbog tih mjera bili smo prisiljeni smanjiti, a negdje i odustati od projekata koji su se trebali financirati iz Europske unije, a sufinancirati od nas. Nastojimo sanirati nastalu situaciju, no teško je reći koliko ćemo uspjeti. Maksimalno smo optimizirali poslovanje, ali su naslijeđeni dugovi jako veliki pa je ovakav rez u prihodima vrlo problematičan.

Poznato je da imate dosta primjedbi na državni aparat, javnu upravu, porezno opterećenje i općenito način na koji Hrvatska danas funkcionira. Što biste, konkretno, predložili budućoj državnoj vlasti, odnosno koja bi bila prva tri ili četiri koraka koja biste poduzeli da vlast sami osvojite?

Rješenje stanja u Hrvatskoj ne može se dati kroz samo tri do četiri koraka. Ali svakako bismo išli na maksimalno pojednostavljenje zakona i propisa, zatim na stimuliranje poduzetničkih aktivnosti kroz porezna rasterećenja, efikasniju poslovnu operativu i kreiranje konkurentnih uvjeta financiranja projekata.
Ukinuli bismo razne parafiskalne namete i optimizirali državnu birokraciju, odnosno sveli je na minimalno potrebnu pa uspostavili objektivan i održiv sustav socijalnog zbrinjavanja koji će omogućiti određenu razinu kvalitete života svim građanima Hrvatske.
Ukratko, želimo stvoriti poslovne uvjete koje stimuliraju rast i razvoj proizvodnje, minimalan birokratsko-administrativni sustav te osiguravati pravo na normalnu egzistenciju svima.

Ima li razlike između HDZ-a i SDP-a i kako gledate na naglo socijalno osviještenje tih stranaka? Je li to rezultat sve očitijih pokušaja nastanka 'trećeg puta', snage koju biste navodno upravo Vi predvodili?

Nažalost, ne vidim preveliku razliku.
Drago mi je da su mrvicu socijalno progledali, bez obzira koji povod bio. Ali daleko je to od potrebnog, pogotovo kada se uzme u obzir da se oni koji su vladali Hrvatskom zadnjih petnaestak godina razbacuju automobilima, milijunskim troškovima najma prostora i slično. To možda i nije presudno za situaciju u kojoj jesmo, ali pokazuje stil i način razmišljanja. Ukazuje u konačnici na socijalnu neosjetljivost.
Bilo bi dobro da konačno progledaju i na dijelu racionalizacije države, kreiranja uvjeta za konkurentnost proizvodnje, poštovanja vlastite infrastrukture (HPB) ili na samosvijesti i korištenja instrumenata pune hrvatske suverenosti u svim segmentima.

Jeste li u razgovorima sa Živim zidom i kako gledate na njihov rad?

Trenutno nismo u razgovorima. U dijelu postupaka oni su sigurno otvorili važna pitanja hrvatske realnosti. Mislim da su im namjere dobre, ali malo više iskustva u nekim dijelovima svakako bi dobro došlo.

Kako napreduje okupljanje snaga za parlamentarne izbore i s kime namjeravate surađivati?

Napreduje po planu i dinamici koju smo zacrtali. Prerano je za očitovanje o suradnji s drugima. Ako je i bude, bazirat ćemo je na ciljevima i programima.

Kritizirali ste Državno odvjetništvo zbog sporog sankcioniranja nepravilnosti koje ste zatekli u Metkoviću. Je li realna opasnost da Jambo preživi do idućih lokalnih izbora i pokuša ponovno osvojiti vlast? Što bi to značilo za Metković?

O gospodinu Gabriću uopće ne razmišljam. O njemu bi trebali misliti oni čiji je on predmet i koji nose odgovornost posla kojim se bave, poput DORH-a, Uskoka i pravosuđa. Nadam se da će konačno svanuti dan za našu državu u kojoj će kriminalna djela zlouporabe položaja i profiterstva pravosuđe rješavati u roku od godine, a ne desetljeća.
Građani Metkovića vrlo su dobro upoznati koliko ih je skupo koštala dugotrajna avantura s gospodinom Gabrićem. Hoće li oni njega možda ponovno izabrati, to je njihova slobodna volja. Ipak, smatram da je trauma prebliska i zbog toga ne vjerujem da će je Metkovci tako lako zaboraviti. Nakon vremenskog odmaka, vjerujem da će Metkovci mnogo kvalitetnije birati upravu.