Hajka na posvojitelje, djecu i obitelji je prva stvar o kojoj država treba voditi računa tako da ih zaštiti. Posvojitelji nisu bili svjesni eksploatacije u pozadini posvojenja, rekla je Branka Rešetar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Osijeku gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog'
Hrvatski državljani u Zambiji optuženi za trgovinu djecom branit će se na novom ročištu, 1.ožujka, sa slobode. U Hrvatskoj se oglasila i pučka pravobraniteljica i Udruga roditelja koji su usvojili djecu iz DR Konga pozivajući na zaustavljanje govora mržnje protiv djece i posvojitelja i kršenja ljudskih prava. S jedne su strane pozivi na smirivanje situacije i prestanak nanošenja štete posvojenoj djeci i njihovim roditeljima, a s druge strane se podnose kaznene prijave. Diana Topčić Rosenberg, stručnjakinja za posvajanje, naglasila je kako se konstantno raspravlja o različitim nivoima ovog pitanja s različitih pozicija, nije ni čudo da nastaje buka u medijskom prostoru, piše HRT.
'Pravni dio nije usuglašen kroz struku i nadležne institucije. Imamo sudski proces u Zambiji koji je jako osjetljiv. Tema ljudskih prava odnosi se na odrasle osobe i zaštitu prava djece u skladu s međunarodnim konvencijama. Političke diskusije dodatno kompliciraju situaciju', rekla je. Branka Rešetar smatra kako ljudi trebaju znati da djeca u Africi imaju velikih problema s osnovnim pravima na život i razvoj.
'Događaju se genitalna sakaćenja, djeca su prisiljena na rad i postoje silovanja. Položaj žena u Africi je zastrašujući. Žene su zbog stigme prisiljene ostavljati svoju djecu zbog incesta i izvanbračnog roditeljstva. Ono što postoji u Africi vezano za djecu je kršenje svih ljudskih prava. Posredovatelji iskorištavaju takvu situaciju, ali na to se nadovežu i drugi koji žele financijski profitirati na državi i nesretnim ljudima. Hajka na posvojitelje, djecu i obitelji je prva stvar o kojoj država treba voditi računa tako da ih zaštiti. Posvojitelji nisu bili svjesni eksploatacije u pozadini posvojenja', rekla je.
Marija Barilić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je naglasila kako je neprihvatljivo da se bilo tko prema toj djeci i roditeljima ponaša drugačije.
'Vezano za četvero djece koja se sad nalaze u Kongu, Hrvatska poduzima sve mjere kako bi se znalo gdje su ta djeca i zaštitilo ih se jer oni jesu hrvatski državljani. Od samih početaka komunicirali smo s osobama koje su posvojile djecu iz Konga i mogu se obratiti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, tako da je s njima suradnja uspostavljena, ali to ovisi i o njima hoće li se odlučiti za legalizaciju dokumenata. Hrvatska ima dobre i kvalitetne standarde, trenutno se radi na povećanju pravne sigurnosti. Ministarstvo je iniciralo dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu. Te dopune odnose se na reguliranje pitanja priznavanja sudske odluke, da se zatraži dodatna vjerodostojnost dokumenata koji se dostavljaju u Hrvatsku te da se utvrdi jesu li te osobe potencijalni posvojitelji. Ovo sve radimo radi osoba koje planiraju posvajati djecu iz trećih država', rekla je.
Diana Topčić Rosenberg je istaknula kako razumije roditelje jer je bila i sama u relativno sličnoj situaciji kada je posvojila dijete, a Hrvatska nije bila potpisnica Haške konvencije.
'Nijedan od predloženih postupaka neće osigurati informacije za koja su resorna ministarstva i sudovi rekli da ih nemaju. To se odnosi na pravni proces posvajanja u pojedinoj državi koja nije potpisnica Haške konvencije. Da ovaj slučaj nije izašao nitko ne bih znao da u DR Kongo je zabranjeno posvajanje na nacionalnom nivou. Ključni problem je što različita tijela kažu kako nisu znala. Netko mora biti odgovoran za saznavanje tih informacija i objavljivanje na javnim mjestima. Zagovaram prošireno središnje tijelo ili posebno tijelo unutar sustava da prikuplja i objedinjuje informacije da budu dostupne svima', rekla je.
Marija Barilić je rekla kako sustav poduzima sve mjere kako bi zaštitilo građane u Zambiji kao i djecu koja se tamo nalaze. 'Radi zaštite interesa djece potrebno je stati na loptu i biti oprezan u komunikaciji. Sustav socijalne skrbi nije na koljenima, stručni posao i dalje se odvija, pogotovo što se tiče posvojenja', naglasila je. Branka Rešetar je rekla kako je mehanizam priznavanja strane sudske odluke prema međunarodnom privatnom pravu čista birokracija.
'Vi udarate štambilj, a u pitanju je dijete i nečiji život. Smatram da je to bila velika pogreška sustava. Postojala je sustavna pogreška koja se prelomila preko svih obitelji i preko djece koji su emocionalno i u svakom pitanju u problemu. Djeca imaju pravo na istinu u svom odrastanju. Roditeljima treba dati podršku da će jednog dana postavljati određena pitanja', rekla je.