Tvrtka Emergex sa sjedištem u Oxfordshireu u Velikoj Britaniji uskoro će započeti klinička ispitivanja druge generacije cjepiva protiv koronavirusa koja bi se primjenjivala u obliku flastera, a za uništenje zaraženih stanica koristila bi T-stanice te bi istodobno omogućila dugotrajniji imunitet od onoga koji se stvara nakon ubrizgavanja postojećih cjepiva.
Emergex je osnovan u Abingdonu 2016. i bavi se razvojem T-staničnih cjepiva, po zamisli prof. Thomasa Rademachera, izvršnog direktora tvrtke i profesora emeritusa molekularne medicine na Medicinskom fakultetu londonskoga University Collegea, prenosi Guardian.
Takva cjepiva 'daju uputstvo' T-stanicama da uklone inficirane stanice iz tijela ubrzo nakon infekcije, čime se sprečava repliciranje virusa i razvoj bolesti.
I dok antitijela koja nastaju nakon cijepljenja postojećim cjepivima protiv covida prianjaju za virus i tako ga onemogućuju u nastojanju da zarazi stanice, T-stanice pronalaze i uništavaju zaražene stanice. Treba istaknuti da i cjepiva poput Pfizer/BioNTecha i AstraZenece također proizvode T-stanični odgovor, ali u manjoj mjeri.
vezane vijesti
Emergex je od švicarskog regulatora za lijekove dobio zeleno svjetlo za provedbu početnih ispitivanja na ljudima u Lausannei.
Počevši od 3. siječnja, 26 dobrovoljaca primit će visoku i nisku dozu njegova eksperimentalnog cjepiva protiv covida-19, a preliminarni rezultati studije očekuju se u lipnju. Cjepivo bi moglo biti dovršeno 2025. godine.
Robin Cohen, komercijalni direktor tvrtke je kazao kako postojeća cjepiva protiv covida-19 uglavnom izazivaju odgovor antitijela koji s vremenom slabi, što znači da ljudima trebaju dopunske, 'booster' doze da bi se zaštita od virusa i održala.
Emergexovo cjepivo djeluje drugačije, jer brzo uništava inficirane stanice, što znači da bi moglo zajamčiti dugotrajniji imunitet, koji bi vjerojatno trajao desetljećima te bi se na bolji način uspio boriti s mutacijama virusa, pojasnio je Cohen.
Znanstvenici se slažu da bi ovo otkriće moglo utrti put novoj generaciji cjepiva usmjerenih na odgovor T-stanica, što bi moglo rezultirati i dugotrajnijim imunitetom.
Studija objavljena prošli tjedan u časopisu Nature pokazala je da neki ljudi dožive takozvanu "abortivnu infekciju", što znači da virus uspije ući u organizam, no vrlo ga brzo počiste T-stanice imunosnog sustava u najranijoj fazi zaraze. To u konačnici rezultira negativnim rezultatom na PCR testu ili brzom testu na covid-19.
Zamisao o T-staničnim cjepivima nije nova. Primjerice, Sarah Gilbert, profesorica na Sveučilištu u Oxfordu koja je razvila AZ/Oxford cjepivo, radi na njima više od desetljeća u sklopu istraživanja cjepiva protiv gripe.
Cjepivo bi se na kraju primjenjivalo u obliku minijaturnog flastera načičkanog mikroiglicama koje bi oslobodile cjepivo u roku od nekoliko sekunda.
Na sobnoj temperaturi moglo bi se čuvati do tri mjeseca, za razliku od ostalih cjepiva koje je potrebno držati u zamrzivaču ili hladnjaku.
Istraživanje će voditi prof. Blaise Genton iz Centra za primarnu skrb i javno zdravstvo švicarskog Sveučilišta u Lausannei.
Loša je vijest da bi Emergexovo cjepivo moglo biti dostupno najranije 2025. godine, što je uobičajeni vremenski okvir za razvoj cjepiva.
Prošle su godine cjepiva protiv covida razvijena u rekordnom roku od nekoliko mjeseci jer je čitav regulatorni proces ubrzan zbog hitnosti i ozbiljnosti situacije.
