Suhe statističke brojke kažu da je broj blokiranih u prosincu 2014. bio 322.498, iz čega bi se dalo iščitati da je došlo do pada. Miriam Kervatin, predsjednica Udruge Blokirani, kaže kako je to samo prividno jer se radilo o brisanju iz evidencije građana koji su u međuvremenu preminuli.

'Ne znam jesmo li dosegnuli dno, ali podatak iz studenog 2014. koji kaže da su građani u tom mjesecu po dugu prestigli privredu odnosno poslovne subjekte puno govori', ističe Kervatin

Podaci iz navedenog mjeseca govore da je 52.079 poslovnih subjekata dugovalo 29,9 milijardi kuna, a 320.920 građana ukupno 30,14 milijardi kuna. I od tada je stalno tako - dug građana posljednjih pet mjeseci stalno je veći od duga poslovnih subjekata.

'Podsjetit ću vas da je u prosincu 2010. broj blokiranih građana iznosio 25.606, mjesec dana kasnije brojka se popela na 77.911 i ti građani bili su dužni šest milijardi kuna. Na kraju 2011. stigli smo do brojke od 219.421 blokiranog građanina. Razlog za to je loš Ovršni zakon i činjenica da ni SDP, a ni HDZ nisu bili u stanju niti žele riješiti problem.

Temeljni problem je nerazumijevanje, što sam shvatila razgovora sa saborskim zastupnicima. Oni žive u paralelnom svemiru i čude se kako ljudi duguju i imaju neplaćene rate za kredite. Za tristo tisuća ljudi nema izlaza i čini mi se da ni neće biti dok se metodom prisile stvari ne riješe jer kod nas to samo tako funkcionira. Zbog toga idemo na Europski sud pravde', kazala Kervatin.

Napominje kako rješenje problema možemo pronaći u Sloveniji i Velikoj Britaniji, u kojima se ne može dogoditi da ostanete bez ljudskih i građanskih prava.

'Život s 1200 kuna nije ništa drugo nego preživljavanje. S toliko novca možete samo generirati nove dugove. Potreban nam je program sličan britanskom Trust Deedu, koji zamrzava kamate i sprečava mogućnost da zbog duga recimo plinari ostanete bez jedine nekretnine. Naš Ovršni zakon doživio je 800 izmjena i hitno je potreban novi jer u ovom se ne snalaze ni vrhunski pravni stručnjaci', mišljenja je Kervatin.

Dodaje kako su blokirani još u veljači Vladi RH uputili poziv da stavi moratorij na ovrhe do konačne odluke Ustavnog suda o Ovršnom zakonu.

'Na taj način bi se obustavilo kamatarenje građana', naglasila je Kervatin.

I dok s jedne strane broj blokiranih građana raste, broj blokiranih poslovnih subjekata pada, a Kervatin ističe da je Vlada kroz predstečajne nagodbe oprostila poduzetnicima stotine milijuna kuna dugova.

Podaci Fine za ožujak pokazuju da je u blokadi bilo 48.667 poslovnih subjekta s 28,7 milijardi kuna duga, što je 839 više u odnosu na veljaču, ali je istovremeno iznos njihovih nepodmirenih obveza smanjen za 0,9 posto, odnosno za dvjestotinjak milijuna kuna.

I dok u Fini navode kako očekuju da će se u idućim mjesecima iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata postupno smanjivati, zahvaljujući poduzetim mjerama propisanima Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Ovršnim zakonom, Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, pokretanju redovnih stečajnih postupaka od strane Porezne uprave te postupcima brisanja trgovačkih društava koji Registru godišnjih financijskih izvješća nisu predali izvještaj tri godine zaredom, za moguću brojku blokiranih građana u idućim mjesecima nema nikakvih predviđanja.