Negodovanje je kulminiralo velikim prosvjednim skupom u Vukovaru na kojem je svoj glas protiv uvođenju srpskog jezika i pisma u Gradu-heroju dalo 25 tisuća ljudi.

Priča o uvođenju ćirilice u Vukovaru ima i svoju europsku dimenziju. U Delegaciji Europske unije kažu za tportal, odgovarajući na pitanje kako komentiraju prosvjede protiv uvođenja ćirilice u Vukovaru budući da je poštivanje prava manjina jedna od temeljnih europskih vrijednosti, a Hrvatska se nalazi na samom pragu ulaska u Europsku uniju, da se 'zakoni moraju provoditi i biti provedeni u djelo'.

Ustavni zakon o pravima nacionalnim manjina jedan je od prvih zakona usvojenih na hrvatskom putu u Europsku uniju i bio je jedan od glavnih uvjeta da bi pregovori o pristupanju uopće počeli. O tome je progovorio i zastupnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac koji je naglasio da je Hrvatska te obveze preuzela u vrijeme međunarodnog priznanja i pristupanja međunarodnim institucijama.

'Ne može se jedan zakon prihvaćati na međunarodnom, a osporavati na domaćem planu te izvan Hrvatske stvarati slika da se poštuju prava nacionalnih manjina, a ovdje ih gaziti', izjavio je Pupovac u nedjelju.

U Delegaciji Europske unije u Hrvatskoj ne gledaju blagonaklono na udare po zakonu koji štiti prava nacionalnih manjina i kažu da Europska unija posebnu pozornost posvećuje vladavini prava i zaštiti manjina, a u prošlosti je Europska komisija naglašavala napredak koji je Hrvatska postigla u tim područjima.

'Također smo naglasili da Hrvatska treba nastaviti njegovati duh tolerancije prema manjinama. U tom kontekstu, mirna reintegracija grada Vukovara, u kojemu hrvatski građani, i hrvatske i srpske nacionalnosti zajedno žive, može se promatrati kao uspješna priča u slučaju rješavanja sukoba u regiji', poručili su iz Delegacije Europske unije u Hrvatskoj.