Belgijski 'hvatači špijuna', odgovorni za očuvanje sigurnosti europskih i NATO-vih organizacija, suočavaju se sa sve više primjera ruskog neprijateljstva, kineskog špijuniranja i povratka tvrde geopolitike, rekao je Van Tigchelt. Taj problem nije sasvim nov, s obzirom na ulogu Bruxellesa na međunarodnoj sceni. I sam belgijski ministar podsjeća da je 'špijunaža druga najstarija profesija na svijetu', naglašavajući da je stoga ključna europska koordinacija i stalno se poboljšava, piše Politico.

Van Tigchelt trenutno predsjeda sastancima ministara pravosuđa EU-a jer njegova zemlja predsjeda Vijećem EU-a. Zbog špijunske prijetnje belgijska vlada udvostručila je kadar državnih sigurnosnih službi na oko 1000 djelatnika, s time da je prioritet djelomično pomaknut s protuterorizma - nakon terorističkih napada u Parizu i Bruxellesu 2015. i 2016. - na protuobavještajne poslove. Belgija je također uložila u 'časnike za vezu' u Washingtonu, Den Haagu i Maroku.

Belgija se u posljednje vrijeme suočila s nekoliko visokoprofilnih špijunskih skandala. To su Qatargate, kada je nekoliko visokih dužnosnika u Bruxellesu osumnjičeno za korupciju, pranje novca i članstvo u zločinačkoj organizaciji, te Chinagate, skandal s curenjem razgovora između Franka Creyelmana iz krajnje desne stranke Vlaams Belang i kineskog špijuna, s time da je belgijski političar navodno više od tri godine utjecao na belgijsku politiku u zamjenu za mito.

U ključnoj izbornoj godini za Belgiju i EU obavještajne službe moraju se pripremiti za hakiranje i dezinformacije, rekao je liberal Van Tigchelt, ujedno zamjenik premijera. 'Nije nemoguće da u nekom trenutku jedan od ovih nama ne tako bliskih režima pokuša hakiranjem sustava lažirati izbore. Toga moramo biti svjesni jer je to moguće... Geopolitički kontekst tjera nas da budemo manje naivni', rekao je Van Tigchelt.

Belgija je dosad protjerala 41 ruskog diplomata zbog navodne špijunaže. Van Tigchelt kaže da je Rusija uključena u hibridni rat i na belgijskom teritoriju. 'Za svaku je demokraciju teško pronaći pravu ravnotežu u pogledu sigurnosti... Ako Belgija sutra odluči prebaciti 10 milijardi eura iz socijalne skrbi u sigurnost, meni je to u redu', kazao je, dodajući da je demokracija koja poštuje vladavinu prava uvijek u određenoj mjeri ranjiva.

U nadolazećim tjednima belgijski parlament trebao bi odobriti nova pravila koja će olakšati kažnjavanje onih koji budu uhvaćeni u špijunaži. Sadašnje odredbe datiraju iz 1930-ih i ne svrstavaju špijunažu u kazneno djelo. To je, primjerice, otežalo kazneni progon Creyelmana, kojeg je stranka Vlaams Belang izbacila iz članstva.

Iako će Belgija postrožiti pravila o špijunaži, Van Tigchelt ističe da su takve prakse i dalje teško dokazive jer se povjerljivi podaci često ne mogu koristiti u otvorenim sudskim postupcima. Provođenje kaznenih istraga samo je jedan od načina stvaranja 'neprijateljskog radnog okruženja' za špijune u Belgiji, uz zatvaranje istraživačkih instituta i protjerivanje diplomata povezanih sa špijunažom.

Visoki dužnosnik uvjeren je da Belgiji treba snažan sustav državne sigurnosti, ofenzivniji nego sadašnji, dakako u okviru vladavine prava. Iako mogu raditi sa stranim obavještajnim službama, Belgijci, primjerice, ne mogu izvoditi nikakve operacije u inozemstvu: 'Neće biti situacija poput onih s Jamesom Bondom', rekao je Van Tigchelt.