Prije samog početka predsjedanja Bugari su definirali četiri prioriteta tijekom svog šefovanja EU-om: budućnost Europe i mladi, gospodarski rast i socijalna kohezija; europska perspektiva i povezanost zapadnog Balkana, sigurnost i stabilnost te digitalna ekonomija.

Pojedini bugarski analitičari smatraju kako bi Sofija šestomjesečno predsjedanje EU-om trebala iskoristiti i da skrene pozornost na neke svoje probleme u odnosima s Unijom, prije svega na blokadu ulaska u Schengen. Naime Bugarska je tehnički spremna za šengensku zonu još od 2011. godine, što smatra i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker te se zalaže za ulazak u nju što je moguće prije, zajedno s Rumunjskom, no tome se protive neke zemlje članice, prije svega Njemačka i Nizozemska.

Bugarska će, ističu analitičari, tijekom predsjedanja pokušati skrenuti pažnju i na režim posebnog monitoringa Europske komisije pod kojim se nalazi s Rumunjskom zbog teške situacije na području pravosuđa te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Monitoring je tim dvjema zemljama uveden prilikom ulaska u EU 2007. godine zbog nedovoljnog napretka na tom području, a Europska komisija i nadalje upozorava na prekomjerne makroekonomske neravnoteže kojima su izložene Bugarska i Rumunjska.

>>> Bojko Borisov - Batman: Policajac, tjelohranitelj i sportaš koji je lagao Obami u oči

Bugarska je naime jedna od najsiromašnijih i najmanje razvijenih članica EU-a, no ne želi da je se smatra 'crnom ovcom' EU-a te u predsjedanju Unijom vidi priliku da se dokaže kao pouzdan i stabilan partner i važan europski igrač. Stoga je Sofija već najavila da će 17. i 18. svibnja organizirati samit EU-a i zapadnog Balkana, koji bi još jednom trebao potvrditi europsku perspektivu regije.

Sofija se nada da će na samitu biti postignuti konkretni dogovori o jačanju prometnih, energetskih i digitalnih veza između zemalja regije i EU-a.

Nagomilani problemi

Također će tražiti više europskog novca za nove autoceste, željezničke pruge i energetsku infrastrukturu, kao i financiranje Svjetske banke, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Bugarska također želi smanjiti naknade za roaming za zemlje zapadnog Balkana, kao što su one ove godine smanjene za europske građane, te poticati razvoj širokopojasnog interneta u regiji.

Bugarski premijer Bojko Borisov, govoreći o europskim integracijama zapadnog Balkana kao jednom od prioriteta predsjedanja njegove zemlje EU-om u prvoj polovici 2018., učestalo ističe kako je 'sad prava prilika za poduzimanje konkretnih koraka' te kako je njegova zemlja preuzela predsjedanje Europskom unijom pod sloganom 'Ujedinjeni smo snažni', naglašavajući da će raditi na jedinstvu zemalja članica Europske unije, ali i rješavanju nagomilanih bugarskih problema i hvatanju vlaka s ostalim članicama.

Valja napomenuti kako je Bugarska s Rumunjskom za trećinu siromašnija od prosjeka EU-a, a osobni prihodi njihovih stanovnika gotovo su deset puta manji od osobnih primanja stanovnika Unije. Bugarska je i službeno najsiromašnija članica EU-a s BDP-om od 53 posto ispod prosjeka EU-a, a na začelju je i kada je u pitanju potrošnja - 50 posto ispod prosjeka EU-a.

Pored toga, izvješća s terena pokazuju kako bugarska prilagodba europskim standardima i nadalje protječe vrlo sporo, unatoč ukupnoj pomoći od tri milijarde eura, koliko je Unija dodijelila Bugarima čiji pak doprinos proračunu EU-a kao postotak BND-a iznosi tek 0,99 posto.

>>> Pogledajte kako novi bugarski predsjednik izvodi vratolomije u MiG-u 29

Ni uvođenje eura u Bugarskoj još se ni izdaleka ne može nazrijeti jer zemlja ne zadovoljava uvjete za to. Posebno neugodna situacija za Bugarsku nastala je u jesen 2008., kad joj je bivši predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso blokirao pomoć EU-a vrijednu 220 milijuna eura.

Do tog poteza došlo je nakon što je Sofija već nekoliko puta bila uhvaćena kako zloupotrebljava novac koji je dobila od EU-a za razvoj. Barroso je tada bio vrlo jasan: 'Korupciji u najvišim krugovima vlasti i organiziranom kriminalu nema mjesta u Uniji i ona se neće tolerirati', no ona je i nadalje jedan od ključnih bugarskih problema naslijeđenih iz tranzicije.

Packe iz Bruxellesa

Unatoč brojnim pogodnostima u europskom klubu, počevši od slobode kretanja i mogućnosti zapošljavanja u drugim zemljama, preko korištenja izdašnih svota iz fondova EU-a, pa sve do izgradnje infrastrukture, u dobrom dijelu javnosti vlada očekivano razočaranje jer su očekivanja od Unije bila prevelika i na nju se gledalo kao na obećanu zajednicu u kojoj će se svi nagomilani problemi riješiti sami od sebe.

Stoga ne čudi to da Bugarska ulaskom u 2017. godinu uopće nije službeno proslavila desetogodišnjicu članstva u nekoć ekskluzivnom klubu koji se sve više osipa.

Bez obzira na poteškoće, s vjetrom u leđa iz Bruxellesa, Bugarska je djelomično uspjela usvojiti značajne reforme iako i dalje ima mnogo posla. Jedna od stavki koje su pomogle u nadvladavanju krize jest podvrgavanje strogoj štednji pa je ta zemlja među najmanje zaduženim državama članicama. No s tim se ne slaže Europski revizorski sud (ECA), smatrajući kako je Bugarska s Rumunjskom ušla u EU unatoč mišljenju revizora da za to nisu spremne te je pritom naglašeno kako se slična situacija želi izbjeći u budućem proširenju EU-a.

Nedavno objavljeno izvješće o zapadnom Balkanu pokazalo je 'slabe administrativne kapacitete' i nedostatak političke volje u reformiranju institucija, a također da je širom zapadnog Balkana relativno malo novca otišlo za reformu pravosuđa, slobodu medija te mjere za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, bolesti od kojih još uvijek pati Bugarska kao članica s 10-godišnjim briselskim iskustvom.