Socijalisti, koji su imali treću i posljednju priliku formirati vladu nakon izbora bez pobjednika 2. listopada, rekli su kako su uložili ozbiljne napore da dobiju podršku postavljanjem jasnih nacionalnih prioriteta, ali nisu uspjeli. "Tražili smo rješenje kako bismo zemlju izvukli iz brojnih kriza, a ponajviše iz političke krize", rekla je čelnica socijalista Kornelija Ninova novinarima.

“Razmatrali smo mogućnosti i odlučili vratiti mandat predsjedniku”, istaknula je. "Sada idemo na izbore". Dvije najveće političke stranke, desnocentristički GERB i antikorupcijski PP ranije nisu uspjeli formirati vladajuću koaliciju nakon što su dobili mandat za sastav vlade.

Nepostojanje vlade utjecat će na planove Bugarske da pristupi eurozoni u 2024., a odgodit će prijeko potrebne reforme za borbu protiv korupcije te će vjerojatno spriječiti učinkovito korištenje milijardi eura iz fondova za oporavak EU-a. Bugarska je politički nestabilna od velikih antikorupcijskih prosvjeda 2020. Balkanskom zemljom od tada uglavnom vladaju prijelazne tehnokratske vlade jer ne postoje stabilne koalicije.

Ninova je u petak pozvala čelnike šest drugih političkih stranaka da se ujedine oko četiri nacionalna prioriteta, uključujući učinkovito iskorištavanje pomoći Europske unije, no pojavili su se samo čelnici GERB-a, etničke turske stranke MRF i nacionalističkog Bugarskog uspona. Predsjednik Rumen Radev mora u roku od dva mjeseca raspustiti parlament i raspisati izbore.