Interes i Rumunjske i Bugarske je da se što brže pridruže Schengenskoj zoni, rekao je ministar Melescanu u Zagrebu u zajedničkoj izjavi za novinare s ministricom Marijom Pejčinović Burić.

'I naravno dajemo punu potporu Republici Hrvatskoj da se pridruži Schengenu', rekao je Melescanu koji boravi u dvodevnom službenom posjetu Hrvatskoj.

U vezi s graničnim sporom između Hrvatske i Slovenije na čije rješenje dvije zemlje različito gledaju, Melescanu je rekao da Bukurešt čvrsto i jasno podupire politički dijalog. 'Mi smo uvijek za politički dijalog i naravno treba koristiti međunarodno pravo i mehanizme dostupne na međunarodnoj razini kako bi se što brže riješilo to pitanje', rekao je.

I Hrvatska i Rumunjska izravno graniče s državama zapadnog Balkana i podupiru njihov put u članstvo Europske unije, kazali su ministri kojima je to bila jedna od tema razgovora.

Složni u podršci europskog puta za Zapadni Balkan

Dvije zemlje 'Mogu im u tome pomoći', rekla je ministrica i podsjetila da je Hrvatska upravo pitanje proširenja istaknula kao jednu od važnih tema svog predsjedanja EU.

Dvije zemlje pripremaju se prvi put predsjedati Vijećem EU, Rumunjska od 1. siječnja 2019., a Hrvatska u 2020. i u tom smislu surađuju s Finskom koja je treća predsjedateljica u tom razdoblju.

'Pozdravljamo strategiju EU za zapadni Balkan od 6. veljače, to je važan korak za europski put te regije', rekao je Melescanu.

Na izravno novinarsko pitanje je li 2025. iznesena kao moguća godina ulaska Srbije u EU 'realna', oboje su istaknuli da je to okvirni datum.

'Ta je godina cilj, motivacija i poticaj', rekao je Melescanu te istaknuo 'Ona je poruka za sve zemlje regije da su im vrata otvorena nakon što provedu reforme.

Ministrica Pejčinović Burić također smatra da 'datum ne bi trebalo uzimati kao fiksan'.

Podsjetila je da je osim reforma, pri čemu je za Srbiju važno da ispuni uvjete iz poglavlja 35 o odnosima s Kosovom, 'važna i politička volja' svih ostalih članica EU da se to priključenje ostvari.

Rumunjska će pridonijeti upravljanju migracijama s kojima je suočena Europska unija, a 'Jedna od točaka razgovora bila je konsolidacija europskih vanjskih granica', rekao je ministar Melescanu na temu priprema dviju zemalja za ulazak u Schengen.

Porast gospodarske razmjene

Ministri su izrazili zadovoljstvo porastom gospodarske suradnje između Hrvatske i Rumunjske.

Prema podacima iz studenoga 2017., ukupna godišnja razmjena je 304 milijuna eura, pri čemu je važno istaknuti da je hrvatski izvoz u zadnjih godinu dana povećan za 38 posto, a broj rumunjskih turista u Hrvatskoj za 13,5 posto, rekla je Pejčinović Burić.

Također prema tim podacima više od 100.000 rumunjskih turista posjetio je Hrvatsku lani, rekla je.

Dobrim se potezom pokazalo uvođenje izravnog leta između Zagreba i Bukurešta u sezoni, a razgovarat će se o mogućnosti da se takvi izravni letovi prošire i na ostali dio godine, rekla je.

U dobroj bilateralnoj suradnji ima prostora za jačanje suradnje u obrambenom sektoru, prometu i energetici.

Dvije su zemlje članice Dunavske strategije, kojom će Rumunjska predsjedati 2019., a Hrvatska je to najavila za 2020.

Dvoje ministara kazali su da su izrazito ponosni na visoke standarde zaštite manjina, karaševskih Hrvata u Rumunjskoj te Istrorumunja u Hrvatskoj pri čemu obje vlade pružaju sustavnu potporu pripadnicima tih manjina u učenju jezika druge strane.

Rumunjska, koja ove godine predsjeda Inicijativom triju mora, održat će summit te incijative u Bukureštu na kojemu bi trebala sudjelovati predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Općenito je 2018. aktivna po razmjenama posjeta, pa će uskoro slijediti sastanci ministara obrane te poljoprivrede. Nadalje, otvoren je poziv hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću za posjet Bukureštu, a na kraju izjava rumunjski gost pozvao je svoju kolegicu Pejčinović Burić u posjet Rumunjskoj.

Dvoje ministara su nakon sastanka potpisali Protokol o suradnji između dvaju ministarstava vanjskih poslova.

Melescanu je za dvodnevnog posjeta Hrvatskoj boravio u Splitu gdje je otvorio počasni konzulat, a u Zagrebu je razgovarao s državnim vrhom i predsjednikom Hrvatske gospodarske komore.