Hrvatsko gospodarstvo je u zadnjem tromjesečju prošle godine poraslo tek dva posto, što je znatno niže od svih očekivanja. Istovremeno, konkurentske zemlje rastu puno brže, što Hrvatsku gura sve dublje među tranzicijske gubitnike
O pravim razmjerima podbačaja hrvatskog gospodarstva najbolje svjedoči podatak da je, prema sezonski prilagođenim podacima u odnosu na prethodni kvartal, Hrvatska zabilježila najsporiji rast od svih zemalja članica Europske unije.
Hrvatski BDP je u odnosu na prethodni kvartal porastao svega 0,1 posto dok je prosječni rast u EU iznosio 0,6 posto.
vezane vijesti
Premda je zbog velike sezonalnosti usporavanje našeg gospodarstva u zadnjem kvartalu uobičajeno, nitko nije očekivao takav podbačaj.
Analitičare je najviše iznenadilo usporavanje investicija i produbljenje vanjskotrgovinskog deficita. A upravo su to komponente u kojima gubimo utrku s uspješnijim tranzicijskim zemljama. Ponajprije je to posljedica sustavnog izbjegavanja provođenja nužnih reformi gospodarstva, ali i države, što je problem koji su gotovo sve dosadašnje vlade gurale pod tepih.
Dok je stopa rasta hrvatskog BDP-a oštro usporila, ostale tranzicijske zemlje nastavljaju s ubrzanim rastom i smanjuju razliku za razvijenim Zapadom.
Tako je susjedna Slovenija u četvrtom kvartalu postigla rast od šest posto izbijajući na europski vrh, uz Rumunjsku, koja već duže vrijeme bilježi kineske stope rasta.
Slovensko gospodarstvo, nakon prevladavanja bankarske krize, grabi puno brže od hrvatskog. Za razliku od Hrvatske, koja se najvećim dijelom oslanja na turizam i usluge, najjači slovenski aduti su industrija i izvoz. U uvjetima snažnog rasta potražnje na europskom tržištu došle su do izražaja slovenske komparativne prednosti koje se baziraju na izvozno orijentiranoj industriji, dobro povezanoj s velikim europskim kompanijama.
Dovoljno je reći da je slovenski izvoz dvostruko veći od hrvatskog, a u protekloj godini rastao je po stopi od 10,6 posto, što je dovelo do rekordnog vanjskotrgovinskog suficita.
Koliko je slovensko gospodarstvo konkurentnije, najbolje se vidi u investicijama. Dok je u Hrvatskoj u zadnjem kvartalu rast investicija usporio na 1,7 posto godišnje, u Sloveniji je ubrzao dostigavši stopu rasta od 8,4 posto na godišnjoj razini.
Brži rast tranzicijskih zemalja znači daljnje zaostajanje Hrvatske. Prema Eurostatovim podacima, Hrvatsku je 2016. godine dostigla Rumunjska, s kojom od tada dijelimo predzadnje mjesto s 59 posto europskog prosjeka BDP-a po stanovniku.
Sudeći po trendovima, Rumunjska će nam definitivno pobjeći s obzirom na to da je u trećem tromjesečju njezino gospodarstvo postiglo rekordnu stopu rasta od 8,8 posto.
Zahvaljujući snažnom zamahu potrošnje i investicija, Rumunjska na godišnjoj razini očekuje rast od šest posto, dvostruko više nego Hrvatska. Rumunjski recept za uspjeh je snažno porezno rasterećenje, fiskalni poticaji gospodarstvu i bildanje osobne potrošnje.
Koliko su radikalne bile te mjere, dovoljno svjedoči jednokratno smanjenje PDV-a s 25 na 20 posto i udvostručenje minimalne plaće.
Unatoč skepticizmu međunarodnih institucija koje su propovijedale mjere štednje, rumunjska ekonomska politika dovela je do neočekivano snažnog priljeva investicija i rasta izvoza.
Dok nas Rumunji neumitno prestižu, približavaju nam se Bugari. Premda sporiji od rumunjskog, rast bugarskog gospodarstva od 3,8 posto još uvijek osjetno nadmašuje hrvatski rast.
Prema dosad objavljenim podacima Eurostata, i druge tranzicijske zemlje grabe puno brže nego Hrvatska. Tako je u zadnjem kvartalu Poljska rasla 4,4 posto, Slovačka 3,5 posto, Estonija pet posto, Latvija 4,2 posto, a Litva 3,9 posto.
