Na Markovu trgu u Zagrebu u ožujku je održan do sada najveći prosvjed liječnika koji su došli iz cijele zemlje iskazati nezadovoljstvo statusom, plaćama i stanjem u bolnicama. Krovne liječničke udruge tražile su izmjenu platnih koeficijenata za određene kategorije liječnika, donošenje vremensko-kadrovskih normativa, revidiranje tzv. robovlasničkih ugovora te donošenje zakona o radno-pravnom statusu liječnika.

Početkom travnja primio ih je premijer Andrej Plenković, a od najavljenog štrajka odustalo se nakon što je krajem travnja izmijenjena Uredba o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama te su time izjednačeni koeficijenti specijalista i užih specijalista te liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkima.

I upravo kada su se smirile tenzije među liječnicima, štrajkom su u svibnju zaprijetili sindikati medicinskih sestara i ostalog osoblja zaposlenog u zdravstvu. Sestrinski sindikat tražio je da se i sestrama, kao i liječnicima, povećaju plaće za deset posto, te da se i za njihovu profesiju donese zakon o radno-pravnom statusu.

U svibnju je u Zagrebu održan štrajk medicinskih sestara i nezdravstvenog osoblja pod nazivom 'I mi smo zdravstvo'. No, kasnije se otvorila mogućnost da se dio sindikalnih traženja realizira kroz granski kolektivni ugovor, pa su bolnice 2023. ipak završile bez štrajkova.

Proteklu je godinu obilježila i prva faza reforme zdravstva, u kojoj je izmijenjen Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. Oni su postavili temelj za reformu zdravstva usmjerenu na prevenciju i rano otkrivanje bolesti kao i na održivost zdravstvenog sustava s pacijentom u fokusu. Proračun za zdravstvo iznosio je 6,5 milijardi eura.

U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) za zdravstvo je predviđeno 340 milijuna eura, odnosno 2,5 milijarde kuna, bespovratnih sredstava dobivenih od EK za financiranje reformskih mjera. Nakon donošenja zakona, kao idući korak najavljena je izmjena javnozdravstvene mreže, te drugačiji način obračunavanja financijskih tijekova u sustavu, kao i praćenje ishoda liječenja.

Protekle je godine počela i obnova zagrebačkih bolnica, oštećenih u potresima. Dio njih pokrenuo je dugotrajnu obnovu, procijenjenu na oko 400 milijuna eura. Obnova bolnica ujedno je značila i velik izazov za pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi svim pacijentima. Među ostalima, počela je obnova KB-a Merkur i Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", KBC-a Sestre milosrdnice i KBC-a Zagreb, kao i Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj.  

Uspostavljena je i hitna pomorska medicinska služba sa šest brzih brodica, te je proveden međunarodni natječaj za hitnu helikoptersku medicinsku službu (HEMS) za baze u Rijeci, Splitu, Osijeku i Velikoj Gorici. HEMS bi trebao zaživjeti iduće godine.  

Protekle se godine krenulo u realizaciju i drugih infrastrukturnih projekata među kojima su revitalizacija Imunološkog zavoda na novoj lokaciji u Rugvici, te Nacionalne dječje bolnice u Blatu.  Proveden je i pilot-projekt preventivnih zdravstvenih pregleda u pet županija, na koje su pozivani građani stariji od 40 godina koji zadnje dvije godine nisu posjetili obiteljskog liječnika. 

Rezultati su otkrili kako više od dvije trećine pregledanih građana ima zdravstvene probleme, povišeni krvni tlak, povećanu razinu kolesterola, šećera u krvi, prekomjernu debljinu, ali i štetne utjecaje pušenja i alkohola na zdravstveno stanje.

Ministar zdravstva Vili Beroš tvrdi i da je ostvaren ambiciozan plan, odnosno da je postignuto prosječno čekanje od 270 dana za sve dijagnostičke postupke unutar bolničke zdravstvene zaštite. Naravno, to se ne odnosi na hitne slučajeve koji se rješavaju u kratkim rokovima i za koje su uvedene i onkološke uputnice.

Piše: Vedrana Larva