Saborski Odbor za obrazovanje znanost i kulturu raspravljao je u petak o kvaliteti doktorskih studija u Hrvatskoj, a rasprava se uvelike podijelila oko toga je li trebala biti usredotočena na slučaj ekonomskih doktorskih studija u Osijeku koji su bili izravni povod zakazivanju sjednice.
Rasprava se polarizirala na dio zastupnika koji su smatrali da je na sjednici trebao biti raspravljen slučaj Ekonomskog fakulteta u Osijeku i s druge strane na stavove zastupnika koji drže da se Odbor bavi politikama a ne pojedinačnim slučajevima.
Zastupnica Centra Marijana Puljak rekla je da je tražila sazivanje tematske sjednice o Ekonomskom fakultetu i Sveučilištu u Osijeku jer su na tom fakultetu srozava ugled znanosti i visokog obrazovanja te dovode u pitanje ondje stečene titule.
Zanima je što je dovelo do činjenice da Sveučilište u Osijeku naloži da se ispravi već obranjena doktorska disertacija Vice Mihanovića, što je nezabilježen slučaj u svijetu, te da su na tom fakultetu dodijeljene brojne doktorske titule iako za njih nema kapaciteta.
Puljak je izrazila žaljenje da se nitko s toga Sveučilišta nije odazvao na raspravu, ali ni iz nekih drugih najvećih sveučilišta u Hrvatskoj.
Bedeković: Deplasirano je razgovarati na temelju napisa u medijima
Predsjednica Odbora Vesna Bedeković odgovorila je da su pozvani predstavnici svih sveučilišta i da su se neki odazvali, ali da nije smisao Odbora raspravljati o pojedinačnim slučajevima nego o politikama i unaprjeđenju sustava.
Sveučilišta imaju autonomiju i odgovornost i deplasirano je razgovarati na temelju napisa u medijima, kazala je.
Puljak je ustrajala u tome da je utemeljena potreba preispitivanja zbog čega je nastala tako loša percepcija tamošnjeg doktorskog studija menadžmenta i što učiniti da se ona promijeni.
Državni tajnik Ivica Šušak smatra da je problem u manjkavu zakonodavstvu koje vlast nastoji riješiti donošenjem novih zakona, ali i u širokom poimanju instituta sveučilišne autonomije koju neka sveučilišta zloupotrebljavaju do te mjere da uskraćuju podatke o financiranju.
Sandra Bezjak iz Agencije za znanosti i visoko obrazovanje podsjetila je da su izdane 132 akreditacijske preporuke od kojih je 76 visokih učilišta dobilo produljenje dopusnice, 50 visokih učilišta dobilo je pismo očekivanja na određeni rok nakon kojeg su trebali popraviti stanje, a tri visoka učilišta dobila su uskratu dopusnice.
Ekonomski fakultet u Osijeku dobio je pismo očekivanja koje podrazumijeva da ispravi stanje.
Puljak je primijetila da se Ekonomskom fakultetu u izvješću vjerovalo na riječ da je otklonio nedostatke, i izrazila rezervu prema činjenici da je predsjednica Akreditacijskog savjeta u to vrijeme bila prorektorica Sveučilišta u Osijeku Sonja Vila.
Bakić: Umjesto želje za istraživanjem nadvladala želja za stjecanjem titula i pogodnosti
Član Odbora Damir Bakić (Možemo!) ocijenio je da se u brojnim doktorskim studijima u Hrvatskoj umjesto želje za istraživanjem nadvladala želja za stjecanjem titula i pogodnosti, te da su brojni studiji zbog toga nekonkurentni, a znanstveni radovi ostaju bez odjeka pa čak i bez čitatelja.
Nazvao je uznemirujućom činjenicu da predstavnici pet hrvatskih sveučilišta nisu došli na današnju raspravu, a smatra da je odgovornost za to na leđima akademske zajednice, te da njezini članovi prije svega moraju željeti poboljšanje stanja.
Član Odbora Valter Boljunčić (IDS) smatra da Hrvatskoj ne trebaju svi imati vlastite studije i zauzeo se za postojanje zajedničkih studija nekoliko fakulteta ili sveučilišta. Također, smatra da se cijena studiranja također mora riješiti jer je velika prepreka, ali da ne treba dirati autonomiju sveučilišta. Smatra, pak, da svako sveučilište treba imati programske ugovore za koje treba polagati račune.
Ante Rončević sa Sveučilišta Sjever kazao je da Hrvatska ima velikih problema sa razrušenom znanstvenom infrastrukturom koju prvo treba obnoviti, jer ona daje mogućnost za zaposlenje znanstvenika i povezivanje sa gospodarstvom.