pomorsko dobro

Bizarne posljedice zakona: Spriječeno čak i osnovno održavanje plaža i obale?!

03.06.2024 u 14:27

Bionic
Reading

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama usvojen je prije nešto manje od godinu dana te predstavljen kao spektakularan napredak u zaštiti hrvatske obale od uzurpacije i devastacije. On to uglavnom i jest, ali zasad samo teoretski - u praksi je zbog sporosti u proceduri na velikom dijelu obale onemogućeno i osnovno održavanje, pa plaže uoči ljeta propadaju

Na njima, naime, danas nije moguće legalno napraviti ni bazične zahvate poput popravljanja stepenica i zidića, saniranja mulova i gatova uništenih nevremenom i slično - odnosno poslove koji su se dosad redovno obavljali uoči svake sezone. To nije moguće zato što Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije u roku donijelo sve uredbe i pravilnike koji bi trebali pratiti ovaj zakon.

Preciznije, s tim poslom kasni se godinu dana.

'Ovog tjedna očekuje se donošenje najvažnijeg pravilnika, onog o upravljanju i građenju na pomorskom dobru', izjavio je državni tajnik Josip Bilaver još u studenom prošle godine. Do današnjeg dana to nije učinjeno: usvojen je tek pravilnik drugačijeg naziva koji regulira novu gradnju, ali ne i zahvate na postojećoj.

Počela sezona kupnja, plaža Banje, Dubrovnik
  • Počela sezona kupanja, plaža Banje, Dubrovnik
  • Počela sezona kupnja, plaža Banje, Dubrovnik
  • Počela sezona kupnja, plaža Banje, Dubrovnik
  • Počela sezona kupnja, plaža Banje, Dubrovnik
  • Počela sezona kupnja, plaža Banje, Dubrovnik
    +19
Počela sezona kupanja, plaža Banje, Dubrovnik Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Tportal je od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture zatražio odgovor na pitanje zašto procedura nije provedena do kraja. Trebala su im puna dva tjedna, a čak i nakon tog roka odgovorili su nejasno i neodređeno - no u osnovi su potvrdili tezu da je Zakon o pomorskom dobru maksimalno otežao održavanje samog pomorskog dobra.

Priča o zakonima, uredbama, pravilnicima i podzakonskim aktima možda je apstraktna, ali problemi na terenu vrlo su konkretni i poprilično ih je jednostavno objasniti.

Dosad je, naime, osnovno održavanje bilo moguće jer je za stepeništa, zidiće i slične objekte koji se nalaze uz obalu, dakle i na plažama, po zakonu vrijedio Pravilnik o jednostavnim građevinama. Njime je regulirana gradnja krajnje jednostavnih objekata poput ovih te su skraćene procedure i rokovi provedbe.

No u lani usvojenom Zakonu o pomorskom dobru ta je mogućnost eksplicitno isključena.

'Za izgradnju jednostavnih građevina na pomorskom dobru ne primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje izgradnja jednostavnih građevina, nego je potrebno ishoditi odgovarajuće dokumente za izgradnju', stoji u 14. članku tog zakona.

Prevedeno - za svaki, pa i najmanji zahvat, potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu, a to onda znači i proći mukotrpnu višemjesečnu proceduru izrade projekata, pribavljanja suglasnosti, otvaranja e-konferencije, rokova za žalbe i slično. Ukratko, radi se o gotovo nemogućem i uglavnom besmislenom pothvatu.

Situacija u Splitu

U Splitu se, recimo, upravo oko ovog pitanja nedavno pojavio problem nakon što je ravnatelj Lučke uprave Vice Mihanović (HDZ) na području kojim upravlja ova tvrtka naložio raskopavanje obale zbog postavljanja instalacija i druge infrastrukture. Gradski pomorski redari alarmirali su nadležne inspekcije, došlo je do javnog obračuna više institucija, a na koncu je Državni inspektorat zaključio da 'nije prekršen Zakon o gradnji jer se radovi izvode prema Pravilniku o jednostavnim građevinama'.

No nijednom riječju nije spomenuo Zakon o pomorskom dobru donesen upravo kako bi se regulirala gradnja na obali i uz nju. I koji izričito propisuje da na pomorskom dobru Pravilnik o jednostavnim građevinama - ne vrijedi.

'Vodeći se namjerom sprječavanja nelegalne gradnje i prepoznajući dosadašnju praksu zakona, propisuje da se za izgradnju jednostavnih građevina na pomorskom dobru ne primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje izgradnja jednostavnih građevina, nego je potrebno ishoditi odgovarajuće dokumente za izgradnju', odgovorili su za tportal iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nakon puna dva tjedna čekanja.

Drugim riječima, napokon su potvrdili da je Lučka uprava Vice Mihanovića ipak obavljala radove suprotno Zakonu o pomorskom dobru, premda su oni to negirali, a Državni inspektorat ignorirao.

Što sad?

Puno važnije od toga jest pitanje kako će se ova bizarna situacija razriješiti: hoće li Ministarstvo predložiti pravilnike i uredbe koji će regulirati održavanje pomorskog dobra i kada će to učiniti ili će zbilja za popravak svakog zidića i stepenice trebati čekati izdavanje građevinske dozvole?

Odgovor na ovu dilemu nismo dobili ni, ponavljamo, nakon dva tjedna čekanja. Postavili smo cijeli niz pitanja, a ministarstvo Olega Butkovića uzvratilo je jednom jedinom rečenicom:

'Temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u pripremi su i uskoro očekujemo usvajanje i preostalih podzakonskih akata', rekli su nam, ne preciziravši ni što će propisati ni kada će to napokon učiniti.

Za informaciju Zagrebu i kontinentalnom dijelu zemlje, ljeto je na hrvatskoj obali odavno stiglo.