Sve zahtjevne zadaće koje pravobraniteljica ima, čine je idealnim partnerom Saboru za rad na dobrobiti građana. Ona treba djelovati kao most između svih dionika uključenih u zaštitu ljudskih prava - tijela državne uprave, organizacija civilnog društva, Sabora, građana, rekla je pravobraniteljica koja u Saboru brani izvješća za tri protekle godine.

Činjenicu da Sabor u svibnju 2021. tek raspravlja o izvješću, odnosno stanju ljudskih prava, u 2018. osobito su kritizirali SDP-ovi zastupnici.

„To je sramota, to govori koliko su ljudska prava važna vladajućima“, kaže Domagoj Hajduković.

Vesna Nađ pak u tome vidi marginalizaciju institucije pravobraniteljice i smatra da je to poruka javno-pravnim tijelima da Sabor ne želi ćuti kritiku koja mu se upućuje.

Ažurna rasprava je najbitnija, jer je to odgovornost prema građanima, suglasna je pravobraniteljica i navodi da su sva izvješća predana na vrijeme.

Bivša je pravobraniteljica imala asimetričan pristup

Novu pravobraniteljicu, koja je više godina bila zamjenica bivšoj Lori Vidović, dio zastupnika pitao je za rad i stavove bivše.

Vidović je imala asimetričan pristup, svi joj građani, a ni sva prava nisu bila jednako važna, na neke je pojave reagirala brzo, na neke ne, ustvrdila je Marijana Petir (NZ) spominjući pravo na priziv savjesti.

I Marija Selak Raspudić (Most) spominje kontroverze koje se vežu uz rad Vidović pa novu pravobraniteljicu pita može li se kritički osvrnuti barem na jednu dimenziju njenog rada.

Svatko od nas je osoba za sebe, odgovara pravobraniteljica i navodi kako je ponosna na ono što je radila kao zamjenica.

Karolina Vidović Krišto (NZ) pravobraniteljicu je pitala je li njen izbor čin nepotizma, jer je poznato da je u obiteljskoj vezi sa diplomatom Ivanom Šimonovićem, koji je bio nadležan Milanoviću, Plenkoviću, Jandrokoviću, te hoće li biti odvjetnica građana ili te gospode? Spočitnula joj je i da ju je izabrala koalicija HDZ-a i SDP-a.

Šimonović Einwalter joj uzvraća da nije izabrana u toj koaliciji, nego većinom od 115 zastupnika, od 116 koliko ih je glasovalo. Ne skrivam tko su mi otac i majka, no ne mislim govoriti o njihovim karijerama, a čija ću biti odvjetnica, bit ću pravobraniteljica u skladu s onim što nalažu Ustav i zakoni, poručila je.

Što je normalno, a što nenormalno

Hrvoje Zekanović (HS) tražio je od pravobraniteljice da se očituje je li u slučaju Šegota-Kožić, odnosno udomljavanju djece kod istospolnih partnera, narušeno pravo i sloboda tog djeteta, jer, kako je rekao, "svako dijete ima pravo na normalnu obitelj“.

„Što je to normalna obitelj, vjerojatno nećemo dijeliti iste stavove, nije bitan moj stav već pravni okvir koji imamo“, odgovorila mu je.

Zekanović uzvraća da je hrvatski narod na referendumu o braku rekao što su po njemu brak i obitelj, što je normalno, a što nenormalno. „Drago mi je da ste se razotkrili i da ste stali na stranu liberalnog svjetonazora, da ste hrabro pokazali tko se - vi ste eksponent lijevo-liberalne politike“, rekao joj je taj zastupnik.

„S jedne strane treba omogućiti funkcioniranje sustava, primjerice, vraćanje turista, ali istovremeno paziti, jer bi moglo dolaziti do diskriminacije ako bi se tražilo isključivo cijepljenje, pogotovo kod osoba koje se ne mogu cijepiti“, odgovorila je pravobraniteljica Stijepi Bartulici (DP) koji je tražio njeno mišljenje o uvjetovanju putovanja covid-putovnicom, odnosno negativnim testom.

Dio zastupnika zamjerio je pravobraniteljici što je u izvješću za 2020., godini koju je obilježila korona, malo prostora posvetila stanju ljudskih prava u doba koronavirusa.

Od 264 stranice izvješća, na samo deset se govori o tome, a istodobno smo dobili posebno izvješće o klimi, primijetio je Nino Raspudić (Most).

Šimonović Einwalter je navela da tri izvješća opisuju stanje ljudskih prava u više od 60 tema i podtema, sadrže analizu i ocjenu stanja ljudskih prava i sloboda.

Temelj za njihovu izradu su pritužbe građana, a u protekle tri godine bilo ih je 10 i pol tisuća. To je „kolekcija informacija iz kojih se izvlače zaključci i donose preporuke“, kazala je.