U srijedu, samo dan uoči krajnjeg roka koji prijeti penalima Europske komisije, splitsko Gradsko vijeće usvojit će Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada. Novi sustav gospodarenja morat će se primijeniti do 1. studenoga, odnosno idućeg datuma nakon kojega također postoji mogućnost financijske globe iz Bruxellesa
Split se tako pridružio Zagrebu i velikom broju ostalih gradova u Hrvatskoj koji problem otpada nastoje riješiti doslovno u posljednji trenutak i uz veliku dozu improvizacije. U najnovijem pokušaju predviđeno je da se uz 'klasične' kontejnere dodatno postave spremnici za odlaganje papira i biootpada, mimo toga planirano je ukupno 300 zelenih otoka na području grada, a napokon bi se trebalo urediti sedam reciklažnih dvorišta, koliko bi ih Split minimalno trebao imati. Zasad postoji tek jedno, neposredno uz odlagalište Karepovac, a gradske vlasti već godinama ne uspijevaju pronaći lokacije za ostale.
To još uvijek nije učinjeno, pa se u dokumentu koji bi Gradsko vijeće trebalo usvojiti spominje deset 'potencijalnih lokacija'. Planirana su, također, dva mobilna reciklažna dvorišta koja bi se po ustaljenom rasporedu trebala seliti iz jednog u drugi kvart i na kojima bi odlaganje većine vrsta odvojenog otpada bilo besplatno.
Natječajem do 1000 kontejnera
U gradskoj komunalnoj tvrtki Čistoća tvrde da su već opremljeni s oko tisuću posebnih kontejnera te da upravo traje javni natječaj za nabavu dodatnih tisuću. No još uvijek je poprilično nejasno kako će se novom sustavu prilagoditi sami građani: nije, naime, predviđeno da im se dostavljaju bilo kakve kante, spremnici ili vrećice za bilo koju vrstu otpada, pa se pretpostavlja da bi to sami trebali organizirati u svojim domovima. Pored toga, teško da će biti posebno motivirani za odvajanje i recikliranje jer će se naplata odvoza otpada obavljati de facto kao i dosad.
Na adrese svih 100 tisuća korisnika usluga Čistoće, naime, dostavit će se izjava kojom će se tražiti broj članova kućanstva, pa će se on pomnožiti s kapacitetom spremnika i brojem njegovih pražnjenja. U idućih devet mjeseci planirano je označavanje kontejnera i vozila ove tvrtke kako bi se mogao pratiti broj odvoza.
>> Slovenci znaju sa smećem: Bave se ljudima, ne kantama, i ide im odlično
No gradska vlast zato je vrlo precizno propisala globe za nepoštivanje odluke o razvrstavanju otpada: od 500 kuna za 'odlaganje pokraj kontejnera ili na način da neugodni mirisi ugrožavaju ostale građane', više od tisuću kuna za nerazdvajanje, do tri tisuće kuna za građane koji Čistoći uopće ne predaju komunalni ili biorazgradivi otpad. Za nadzor i kažnjavanje bit će zaduženi radnici Čistoće i gradski komunalni redari.
Lećevica još na čekanju
Gospodarenje otpadom proteklih mjeseci jedna je od glavnih tema u Splitu, posebno nakon što je koncem prošle godine konačno započela sanacija odlagališta Karepovac, tempirane ekološke bombe smještene gotovo u središtu šireg urbanog prostora. Premještanje golemih količina smeća izaziva neugodne mirise koji se, ovisno o vremenskim prilikama, svakodnevno šire gradom i takvo stanje će potrajati još najmanje nekoliko mjeseci. Ipak, još veći problem predstavlja nesuđeni Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, koji se planira već dulje od desetljeća i čija gradnja još nije ni započela.
Na Karepovcu će nakon njegove sanacije otpad biti moguće odlagati tek nekoliko godina i ukoliko se do tog roka Lećevica ne izgradi, nastat će prava ekološka katastrofa. Po posljednjim informacijama, projekt je trenutno u fazi raspisivanja natječaja.
Za izgradnju ovog centra nadležna je Splitsko-dalmatinska županija i on bi po potpisanim sporazumima trebao biti u funkciji već od prvog dana iduće godine. Kako se to evidentno neće dogoditi, vrlo je izvjesno da će Županija od tog datuma plaćati penale koji iznose nekoliko stotina eura dnevno.