'Dio njih se upiše i vrlo brzo prestane dolaziti na nastavu. Imamo i one koji dva puta padnu prvi razred i više se ne vrate. Što je s njima, ja ne znam. Oni su produkt sveopće neodgovornosti', požalio se Jutarnjem Stanko Berečki, ravnatelj Obrtničke škole za osobne usluge Zagreb.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u trogodišnje škole prošle školske godine upisalo se 13.715 učenika, no čak 1.383 ili svaki deseti učenik nije uspio završiti prvi razred. Od toga, 369 djece nije se sljedeće godine vratilo u školu.

U cjelokupnoj populaciji srednjoškolaca, razred je na kraju prošle školske godine palo ukupno 6.125 učenika. Na jesen se, međutim, u razredima pojavilo tek 3.877 ponavljača. Drugim riječima, za redovno školovanje izgubljeno je 2.248 djece ili čak 94 prosječna hrvatska srednjoškolska razreda.

Što se događa s tom djecom, osobito onom mlađom od 16 godina koja se ne smiju zaposliti čak i kad bi bez kvalifikacija pronašli posao, nitko u državi ne vodi evidenciju. Ne postoje programi zbrinjavanja niti posebnog doškolovavanja takve djece.

'Nemamo spoznaje o tome gdje završavaju ta djeca, ali pretpostavljamo da se veći broj njih pojavi u sustavu obrazovanja odraslih. Zakonom smo predvidjeli da im država i lokalna uprava sufinanciraju troškove obrazovanja, no u proračunu za tu stavku nije izdvojen novac', kazao je za Jutarnji list Želimir Janjić, državni tajnik za srednje školstvo.

Hrvatska je jedna od triju europskih zemalja u kojoj je uopće moguće da se 15-godišnjak nađe izvan redovnog školskog sustava zbog izrazito kratkog obveznog školovanja koje traje samo osam godina. O tome da bi se ono moralo produljiti na 10 godina, govori se već čitavo desetljeće. Za to su stvorene i Ustavne pretpostavke, no Ministarstvo obrazovanja još nije predložilo novi Zakon. Pompozno reklamirani projekt HDZ-ove vlade o 'srednjim školama za sve' pao je u zaborav zajedno s bivšim ministrom obrazovanja Draganom Primorcem.