Zastupnik bi pravo na mirovinu tako ubuduće stjecao nakon punog četverogodišnjeg mandata u Saboru, a ne, kako je sada, nakon dvije godine. U te se četiri godine ne bi uračunavalo mirovanje mandata.

Pravo na mirovinu zastupnici bi stjecali s ukupnim stažem od 25 godina (sada je 20 godina), a povećala bi se i starosna granica za stjecanje prava na mirovinu - za muškarce s 55 na 60 godina života, a za žene s 50 na 55 godina.

Zakonske izmjene na snagu bi stupile s konstituiranjem novog saziva Sabora nakon idućih parlamentarnih izbora. Upravo je tu odredbu problematičnom ocijenio nezavisni zastupnik Dragutin Lesar, ističući da zakon neće na snagu stupiti s konstituiranjem idućeg saziva parlamenta, već nakon što zastupnici tog saziva 'odrade četverogodišnji mandat, dakle 2016.

'Zakon je rekorder po tome kada se donosi i kada će se početi primjenjivati, čak sedam godina unaprijed', rekao je Lesar. Miljenko Dorić rekao je da Klub HNS-a podupire strože kriterije za stjecanje prava na zastupničku mirovinu. No, pita kako to da se predloženim izmjenama izbjegava zadiranje u stečena prava (primjenivao bi se na idući saziv, a ne ovaj), dok se isto ne može reći na ranije raspravljeni zakon o smanjenju mirovina.

'Za ranije raspravljeni zakon kaže se da smije zadirati u stečena prava određenih kategorija umirovljenika. To je neprincipijelno i pitanje je hoće li zakon proći test ustavnosti', rekao je. Damir Kajin (IDS) također podupire predložene izmjene, ali i ističe kako bi pravednije bilo da zastupničke mirovine slijede 'logiku mandata'. Predlaže, naime, da mirovina za jedan zastupnički mandat iznosi 45 posto prosječne plaće, za dva mandata 55 posto, za tri mandata 65 posto, za četiri 75 posto, a za pet mandata 85 posto prosječne plaće.

Klub HDZ-a dao je punu potporu izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika, a Emil Tomljanović istaknuo je kako je potrebno i nužno na drugačiji način urediti i postrožiti uvjete za stjecanje zastupničke mirovine.