Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, potvrdio je da će, kad počne dolaziti Pfizerovo cjepivo, u Hrvatsku za prvu ruku doći 125 tisuća doza od naručenih milijun doza
'EU je u sklopu zjedničke nabave za sve zemlje pokrenula sklapanje ugovora sa 6 proizvođača. Pfizer je došao kao treći. Naručili smo od njih milijun doza, a kasnije su nam rekli da će stići u tranšama kad se cjepivo registriraTo će doći kad se cjepivo reigstrira. EMA je objavila da će svoje mišljenje dati 29. prosinca. Njeni kriteriji su najstrožiji u svijetu', kazao je Capak.
Kazao je da ne zna kad će doći druga druga doza i da je bolje da sad se cijepi 62.500 ljudi pa onda iste s drugom dozom nakon tri tjedna.
'Prioritetni su zdravstveni djelatnici koji dolaze u kontakt s covid bolesnicima, korisnici domova za starije i kronični bolesnici. Paralelno ćemo dobiti AstraZeneca i Moderna cjepivo koji se očekuju u prvom tromjesečju iduće godine. Još nismo sigurni, ali do 5. ili 6. mjeseca bismo trebali imati kompletne tranše cjepiva i do kraja proljeća bismo mogli cijepiti čitavo stanovništvo RH jer je izvjesno da nijedno cjepivo neće biti namjenjeno za mlađe od 18 godina", objasnio je i dodao da gripu procijepimo u tjedan ili dva te da računaju da ćemo i ovo uspjeti riješiti u tjedan dana.
'Imamo epidemiologe, liječnike obiteljske medicie, pedijatre, oni cijepe protiv gripe. Cijepiti mogu osobe sa zdravstvenim obrazovanjem, ali pod nadzorom liječnika', rekao je Capak.
O tome jesu li kafići žarišta zaraze naveo je da je cilj je bio smanjiti broj kontakata.
'Možemo povećati broj testiranja, ali moramo smanjiti mogućnost kontakata jer se tako bolest širi, zato su donijete mjere. Kafići nisu širitelji, ali se njihovim zatvaranjem smanjuju kontakti. I za trgovačke centre smo donijeli mjere, i oni moraju odrediti točan broj ljudi koji smije ući. Treba li ih zatvoriti ili ne, u ovom trenutku nismo donijeli odluku, u mnogim zemljama se i to razmatra, a neke su to i učinile. Trebali smo napraviti ove mjere, balans, u uvjetima u kojima smo sad.
Europi su mjere puno strože. Slovenci još uvijek imaju rast, a 25. 10. su uveli strože mjere. Što se tiče pridržavanja mjera, Stožer stalno apelira na svijest građana. Pridržavanjem mjera ne štitimo samo sebe nego i druge. Dosad nismo imali mogućnost kazni, ali u proceduri je zakon koji bi to trebao omogućiti, u Saboru je na raspravi', kazao je Capak u razgovoru za N1.
O mogućim strožim mjerama Capak je rekao da to ne ovisi o njemu, ali ako se situacija pogorša kazao je da će predlagati dodatne mjere - smanjivanje kontakata u javnom prijevozu, trgovačkim centrima, dućanima...
'Potiče se da što više vjerskih događaja bude online, a broj okupljanja je smanjen na 25 pa se to primjenjuje i na crkve. Znali smo da nije isto 25 ljudi u kapelici ili katedrali, ali tako je donijeta horizontalna mjera, postojji mogućnost da se korigira. Vodilo se računa o balansu i ostavljena je mogućnost okupljanja do 25, a to je odluka Nacionalnog stožera i Vlade.', kazao je Capak.
Postoji li broj novozaraženih koji alarmira, takozvani semafor, Capak odgovara: "To je dvosjekli mač. Dnevno razmatramo brojke i situaciju, dopustili smo lokalnim stožerima da donose strože mjere. Teško je kontrolirati različite mjere u različitim županijama. Teško je kontrolirati koji je pravi trenutak. Po meni je naša varijanta, dnevna diskusija, dobra. Semafor nije svemoguć. Ako se to pokaže dobro, možemo napraviti i semafor."
Na pitanje koliko je ljudi preminulo u covida-19 u Hrvatskoj, rekao je: "Postoje pravila kako se bilježi mortalitet. Smrt od covida je svaka smrt s potvrđenim covid tekstom, a ne postoji drugi vidljivi uzrok smrti. Tako i mi radimo. Nekoliko ubdukcija je napravljeno na covid bolesnicima, ali zbog preporuka to se radi samo zbog nužnosti. Dneno objavljujemo broj umrlih iako su neki od njih možda umrli jućer. Mortalitetna statistika malo kasni. Konačni broj umrlih od covida imat ćemo nakon što se sve raščisti u šiframa epidemiologa i onda u DZS-u. I osoba koja premine u Domu za starije ulazi u nacionalnu statistiku."
U tjednim se izvješćima vidi i broj preminulih i broj ljudi na respiratorima. O uspješnosti liječenja na repiratoru nije znao odgovoriti. "Barata se podatkom da jedna osoba od 58 zaraženih umre i jedna osoba od devet hospitaliziranih radi covida. A koliko se točno ljudi oporavilo nakon respiratora, to ne znam."
Kao jedna od mjera spominje se povećani broj testiranja. "Dnevno sad imamo i po 11.000, kapaciteti su sve veći. Još jedan laboratorij je otvoren ovaj tjedan. Uvelli smo i mogućnost brzih testova, koriste se na mnogim mjestima. Postoje točno propisani uvjeti kako se koriste brzi antigenski testovi, u školama se provodi screening, to nije dijagnostika nego drugi tip ispitivanja. Dnevno možemo i 15.000 PCR testova napraviti, siguran sam. Neki imaju veće kapacitete, poput Splita, ali treba netko uputiti pacijente da dođu na testranje. Na drive-inu nikoga nismo odbili, bio naručen ili ne."
O planu za serološko testiranje Capak je rekao: "Razgovarali smo o tome, ali sad nemamo kapaciteta za to jer smo usmjereni na PCR testiranja. To bi bilo važno napraviti da vidimo koliko je ljudi bilo u kontaktu."