Podaci o novozaraženima izneseni su i na press konferenciji nacionalnog Stožera civilne zaštite. Rečeno je da je postotak pozitivnih među testiranim pet posto. Preminulih je osam osoba. Prosječna dob preminulih je 74, a najmlađa je imala 52 godine.

Šef HZJZ-a Krunoslav Capak iznio je podatke o incidenciji. 'Prije tjedan dana imali smo 94 novooboljelih, a tjedan prije 91 novooboljelu osobu. U posljednjih tjedan dana imali smo 4566 novooboljelih, a tjedan prije 3544. Tjedni broj narastao je za 28,8 posto. Prosječna incidencija je 198,4', rekao je Capak.

'Po incidenciji smo na sedmom mjestu, najlošije stoji Češka. Ukupna stopa smrtnosti je 1397,2, što nas stavlja na 18. mjesto', rekao je Capak.

Otkrio je i podatke o sekvenciranju. 'U petak su došli rezultati sekvenciranja za 355 uzoraka, od toga je 204 ili 57 posto britanski soj, 45 češki, a četiri južnoafrički soj. Od ta četiri južnoafrička soja dvoje su putovali iz Meksika preko Turske za Hrvatsku, a dvoje nisu nikamo putovali. Imamo 919 sekvenciranih virusa, od toga je 38 posto britanski soj', rekao je Capak.

'Porast brojki novozaraženih i hospitaliziranih postao je trend i kontinuitet. No jedino mi možemo prekinuti takav trend', rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Upozorio je i na situaciju u regiji te zatražio da se građani ne opuštaju i da izbjegavaju okupljanja. 'Situacija u okruženju govori nam da moramo raditi na osobnoj odgovornosti. O tome ovisi hoćemo li imati sezonu ili će nas turisti zaobilaziti. Britanski soj preuzima dominaciju i u Hrvatskoj i u Europi. Moramo izbjegavati grupiranje, nositi maske, brinuti se o higijeni, prozračivati prostore. Ako se svi toga držimo, možemo se suprotstaviti epidemiji', rekao je Beroš.

Osvrnuo se i na AstraZenecu. 'Ono je kao prvo najavljivano kao učinkovito. S njim su najveći problemi s isporukom i najveće dileme mogu li se cijepiti stariji i izaziva li nuspojave', rekao je Capak. Kazao je da je WHO rekao da je preko 200 milijuna građana u svijetu cijepljeno tim cjepivom i da nema povezanosti s nekim patološkim stanjima.

Novinari su pitali i oko nabave ruskog cjepiva. 'Ne znam sadržaj dokumentacije i ne znam jesu li dostavili sve. To je u nadležnosti HALMED-a', kazao je Capak, dodavši da se nije razgovaralo o tome koliko bi se doza uzelo.

Pitanje je bilo i oko kineskog cjepiva. 'Razgovarali smo s predstavnicima jedne kineske tvrtke. O tome je napravljen zaključak i upućen u Ministarstvo zdravstva. Nismo dobili dovoljno informacija da bismo znali koliko je cjepivo učinkovito i o nuspojavama. Dobili smo podatke o njihovim kapacitetima. Tražili smo rezultate treće faze ispitivanja i rečeno nam je da se to može dobiti u nekoj od sljedećih faza', kazao je Capak.

Postavilo se pitanje i o smanjivanju distance s dva na jedan metar. 'Bitno je radi li se o otvorenom ili zatvorenom prostoru. Kod nas je temeljem dogovora s ECDC-em bilo odlučeno da to bude dva metra u zatvorenom, a metar na otvorenom. To je umjetna granica te se za tu udaljenost smatra da je rizik dovoljno mali i da se, ako se poveća udaljenost, bolest neće prenijeti. To su umjetno dogovorene granice koje se mogu pomicati ako dobijemo potvrde da se virus ne širi aerosolom. Ja mislim suprotno. Imamo u literaturi podatke o tome da se aerosol puno dalje širi od dva ili jednog metar', rekao je Capak.

Upitani hoće li se nabavljati rusko cjepivo ako EMA odbije dati potvrdu, Beroš je kazao: 'Sumnjam da bi bilo tko, pa i HALMED, mogao dati drugačiji zaključak.'

'Brojke su različite zbog toga što je unutar EU-a odlučeno da će se pro rate, t.j količina cjepiva po broju stanovnika određivati po pojedinim farmaceutskim kućama, a ne po ukupnoj količini cjepiva. Odlučili smo da ćemo uzeti 3,8 doza AstraZenece, a oni su nam smanjili to na 2,7 doza. Neke druge države su i druga cjepiva uzimale u maksimalnoj dozi. Mi nismo tako radili. Uzeli smo milijun doza Pfizera jer smo uzeli dva milijuna AstraZenece, no oni su kasnili. Zbog toga smo u relativno lošijem položaju. Drugi su od drugih proizvođača naručili maksimalne doze, mi nismo, i zato smo mi tu u deficitu', kazao je Capak.

'EU je pregovarao u ime svih članica. Sve države članice su nezadovoljne zbog dinamike isporuke cjepiva. Potvrda toga vam je i izjava potpredsjednika EU-a koji je rekao da je EK pogriješio. Zbog toga je i premijer išao u Bruxelles kako bi se utjecalo na EK da se naprave te korekcije koje su dovele do toga da ima razlika među članicama u broju cjepiva. Premijer se pridružio pet predsjednika vlada koji su se dodatno obratili europskim institucijama i to je pitanje koje će se i dalje razmatrati kako bi se iz ove situacije izašlo solidarno', rekao je šef Stožera Davor Božinović.

'Iz Bruxellesa su počele dolaziti neke optimističnije izjave, pogotovo povjerenika za industriju. Pfizer je znatno povećao produkciju cjepiva i to će se odraziti na bolju opskrbljenost država članica', rekao je Božinović.

'Ovo ćemo riješiti, vidite da je Hrvatska aktivna po tom pitanju. No svi ćemo morati razmišljati što za dvije godine, što za pet, što za deset, a to je ulaganje u javno zdravstvo jer svijet si ne smije dozvoliti da bude zatečen pojavom jedne zdravstvene pandemije', rekao je Božinović.

Na pitanje koliko je bilo nuspojava sa smrtnim ishodom nakon cijepljenja, Capak je kazao da nema točne brojke, no da je za sve prijavljene slučajeve povjerenstvo zaključilo da nema povezanosti između smrti i cijepljenja.

Capak je komentirao i odustajanje od cijepljenja AstraZenecom, kazavši da je to manje od 30 posto. 'Predstavnica KOHOM-a je objavila da je oko 30 posto ljudi odbilo cijepljenja AstraZenecom. Ja ne znam točan broj, ali prema našim procjenama, to je puno manje od 30 posto', kazao je.

Pojasnio je i kako se određuje povezanost cijepljenja i smrtnog ishoda.

'Postoje elementi prema kojima se može utvrditi ima li veze cijepljenje sa smrtnim slučajevima. Jako je teško utvrditi je li tromboembolija posljedica cijepljenja, jer se ona javlja kao posljedica brojnih faktora. Zbog toga što ne povećava incidenciju pojave tih situacija može se proglasiti da cijepljenje ne utječe na to. Ali ne treba zaustaviti cijepljenje, nego utvrditi je li veća šteta nego korist', rekao je Capak.