Nakon šestomjesečnog istraživanja do sada nepoznatih područja, letjelica Cassini uskoro će se početi spuštati u gornje dijelove Saturnove atmosfere nakon čega će u njoj 15. rujna i izgorjeti.

Zadnjih mjeseci letjelica je letjela između Saturnovih prstenova i uz vanjske rubove njegove atmosfere, prvi put u povijesti. Ti manevri bili su preriskantni u ranijim fazama misije jer je moglo doći do oštećenja letjelice.

Pet posljednjih orbita omogućit će znanstvenicima da vide kako Saturn izgleda s unutarnje strane, a dobit će i slike prstenova visoke rezolucije, rekao je znanstvenik Scott Edington.

"Toliko smo se približili prstenovima i planetu da počinjemo gledati strukturu pojedinih prstenova", rekao je.

Znanstvenici su prije nekoliko godina shvatili da će letjelica ostati bez goriva u bliskoj budućnosti. Željeli su misiju ne samo sigurno privesti kraju nego i pritom naučiti još nešto pa su se odlučili za ovakav Veliki finale.

Cassini je lansiran 15. listopada 1997., zajedno sa sondom Huygens. Do Saturna je putovao gotovo sedam godina.

Sondu Huygens sagradila je Europska svemirska agencija. Cassini ju je 2005. spustio na Titan, jedan od Saturnovih mjeseca koji je jako sličan Zemlji. Time je prvi put otkrivena njegova površina. "Samo ta misija promijenila je način na koji NASA istražuje gdje bi moglo biti života", rekao je Edington.

Umirovljeni znanstvenik James Oberg rekao je da je Cassini pokazao da ima i više nego dovoljno razloga za povratak na Saturn. "Cassinijeva uloga na Saturnu bila je da popuni praznine i otkrije nove tajne", rekao je.

On smatra da bi Saturnov sustav u budućnosti mogao biti izvor resursa kao što je voda za projekte promjene klime na planetima kao što je Mars kako bi ih se učinilo nastanjivima. "Vodu oko Saturna najlakše je iskoristiti i transportirati dalje", rekao je.

Cassini je važan jer je pokazao svijetu stvari za koje ljudi prije nisu ni pomišljali da bi mogle postojati na tom planetu. "Mislim da je to Cassinijeva ostavština", rekao je Edington.