Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ranije je najavio da Srbija po prvi put neće sudjelovati na samitu zbog mlake reakcije Europske unije na izbor umjerenog političara kosovskih Srba Nenada Rašića u kosovsku vladu. No nakon susreta s Varhelyijem Vučić je izjavio da je spreman razmotriti promjenu te odluke.

"Proces proširenja jedan je od tri glavna prioriteta čelnika. To je razlog zašto idućeg tjedna imamo samit u Tirani, gdje će naši lideri prvi put doći u regiju razgovarati", rekao je europski povjerenik. "Potrebno je da se svi angažiraju i da i Srbija bude za stolom", dodao je.

Po njegovim riječima, jedino pravo dugoročno rješenje za mir, stabilnost i prosperitet je upravo članstvo u EU.

Varhelyi je vezano uz napetosti na relaciji Beograd-Priština istaknuo da je potreban angažmana obiju strana i da bez toga dijalog ne može biti uspješan dodajući da europsko pozivanje obiju strana na suzdržanost od dodatnih tenzija ne znači kritiku srpske strane.

Srbijanski predsjednik izjavio je nakon razgovora s europskim povjerenikom da je spreman zajedno sa suradnicima iz vlade razmotriti mogućnost promjene odluke da ne putuje u Tiranu zbog navedene odluke kosovske vlade i reakcije Europske unije na tu odluku.

Dodao je da se time ne mijenja njegova ocjena ovog kosovskog poteza. Za izbor Rašića Vučić smatra da nije izraz volje Srba s Kosova te tvrdi da je takvim izborom, umjesto izbora političara sa Srpske liste, kosovski premijer Albin Kurti prekršio kosovski Ustav.

Vučić je kritizirao izjavu portparola visokog predstavnika za vanjsku politiku EU Petera Stana o tome da obje strane trebaju učiniti napor da se problem riješi, dodajući da srpska strana nije ništa uradila u ovom slučaju.

Također je rekao kako Srbi na Kosovu više ne žele trpjeti navodni "Kurtijev teror" optuživši Prištinu za stalno izazivanje sukoba.

Varhelyi je po jučerašnjem dolasku u posjet Srbiji na Twitteru objavio da "EU stoji uz Srbiju da nastavi na svom EU putu i podržava napredak u daljnjim reformama".

Srbija je kandidat za članstvo u EU, a posljednjih mjeseci je dodatno naglašena njezina obveza usklađivanja vanjske politike s europskom i rješavanje odnosa s Kosovom, koje je 2008. proglasilo nezavisnost, što Srbija odbija priznati.

Beograd naziva licemjernim stajalište EU-a u pogledu Kosova u usporedbi sa službenim odnosom Bruxellesa prema Ukrajini i njezinim regijama koje su proglasile neovisnost i odlučile se pridružiti Ruskoj Federaaciji.

(Hina) xvil/xbr ybr