Ukrajina, koju predstavlja njezin šef diplomacije, pozvala je zemlje članice okupljene na ministarskom sastanku u Bukureštu da ubrzaju slanje oružja i električne opreme kako bi joj pomogli nakon više od devet mjeseci rata u popravljanju energetske infrastrukture oštećene u ruskim napadima.

"Zadnji put sam rekao tri riječi: oružje, oružje, oružje. Ovaj put imam tri druge riječi: brže, brže i brže", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba prije sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, piše agencija AFP.

"Trebaju nam sustavi za protuzračnu obrana, IRIS, Hawks, Patriots, trebaju nam generatori (za naše energetske potrebe)", rekao je Kuleba.

"Predsjednik Putin pokušava iskoristiti zimu kao oružje" s "ciljanim napadima" na njezinu energetsku infrastrukturu kako bi stanovništvo lišio grijanja, struje, vode, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg novinarima na početku dvodnevnog skupa.

Cilj Kremlja je "nanijeti što je moguće više patnji ukrajinskim civilima ne bi li slomio njihov otpor, njihovo jedinstvo u borbi protiv ruske invazije", dodao je.

U izjavi ministri NATO-a osuđuju "stalne i nesavjesne ruske napada ne civilnu i energetsku infrastrukturu" te potvrđuju odluku iz 2008. da će Ukrajina u konačnici postati članica Saveza, ali ne navode konkretne korake niti kalendar koraka za približavanje NATO-u, piše agencija Reuters.

SAD daje novih 53 milijuna dolara

Skupina G7, koja se sastala u Bukureštu pod njemačkim predsjedanjem na margini sastanka NATO-a, pozvala je na mobilizaciju zbog energetske krize u Ukrajini.

Američki državni tajnik Antony Blinken, koji je doputovao u Bukurešt u ponedjeljak navečer, najavio je novu financijsku pomoć Ukrajini od 53 milijuna američkih dolara, što se nadovezuje na raniju omotnicu od 55 milijuna dolara koja je već deblokirana za kupnju generatora.

Taj iznos namijenjen je kupnji električne opreme (agregata) koja će biti "brzo" isporučena Ukrajini, rekao je američki izvor.

Bidenova administracija izdvojila je ukupno 1,1 milijarda dolara za energiju u Ukrajini i Moldaviji.

Američka pomoć objavljena je pred međunarodnu konferenciju vjerovnika koja ima za cilj "pomoći otpornosti ukrajinskih civila", koja će se održati 13. prosinca u Francuskoj.

"Šaljimo tenkove"

Po ukrajinskoj vladi, između 25 i 30 posto ukrajinske energetske infrastrukture oštećeno je u masovnim ruskim raketnim napadima od početka listopada. Ne napadaju samo elektrane nego cijeli lanac, od proizvodnje do distribucije.

Stoltenberg je ponovio da NATO ima politiku "otvorenih vrata" u pogledu Ukrajine te rekao da će "poruka svih nas biti da trebamo učiniti više" kako bi se pomoglo Kijevu, uključujući kad je riječ o protuzračnoj obrani.

"Rusija gubi na bojišnici. Zbog toga napadaju civilne mete, gradove jer ne mogu osvojiti teritorij", rekao je.

Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly optužio je Putina da cilja civilnu i energetsku infrastrukturu "kako bi pokušao smrznuti Ukrajince i natjerati ih na pokornost".

Rusija priznaje napade na ukrajinsku infrastrukturu, ali niječe da namjerno nanosi štete civilima.

"Budimo smireni i šaljimo tenkove", rekao je litavski ministar Gabrielius Landsbergis.

EU šalje agregate

EU je zatražio da se aktivira mehanizam za civilnu zaštitu kako bi se Ukrajini poslalo 500 generatora i 2000 šatora za zimske uvjete, rezultat suradnje 17 država članica.

Njemačka će isporučiti "više od 350 generatora" Ukrajini, rekao je u utorak glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit, precizirajući da njemačka pomoć na području energetike iznosi do sada 56 milijuna eura.

Francuska je poslala 100 generatora i oni će uskoro biti isporučeni Ukrajini iz Rumunjske Suceave, rekli su francuski izvori.

Rumunjska je kao i Moldavija jako pogođena ratom u Ukrajini i preko nje je prešlo više od 2 milijuna izbjeglica. Bukurešt je do sada primio 86.000 izbjeglica iz Ukrajine.

Sastanak Finske, Švedske i Turske

Osim rata u Ukrajini, ministri NATO-a razgovarali su i o primanju Finske i Švedske u članstvo, što je već ratificiralo 28 od 30 članica. Mađarska je najavila ratifikaciju za početak iduće godine.

Finski, švedski i turski ministar vanjskih poslova sastali su se u utorak u Bukureštu na margini sastanka NATO-a, ali bez zaključka. Turski ministar Mevlut Cavusoglu objavio je u tvitu da je prenio "očekivanja" Ankare. Turska blokira primanje dviju zemalja u NATO povezujući ga s njihovom borbom protiv kurdskih pokreta i njihovih pristaša na njihovu teritoriju.