“Ovo je ključna faza rata. Dok se Ukrajina suočava s novim napadima, ministri vanjskih poslova država članica razgovarat će što još možemo poduzeti da joj pomognemo”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči dvodnevnog sastanka šefova diplomacija 30 država članica NATO-a.

Stoltenberg je rekao da su saveznici odlučni u pomaganju Ukrajini te da će ministri razgovarati o slanju protutenkovskog oružja, protuzračnih sustava, kibernetičkoj pomoći, opremi za zaštitu od kemijskih i bioloških prijetnji.

“Očekujem da ćemo odlučiti da učinimo više za partnere NATO-a, koji su ranjivi na ruske prijetnje i miješenja, uključujući Gruziju i Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Stoltenberg.

Glavni tajnik kaže da ukrajinske snage pružaju snažan otpor ruskoj agresiji i oslobađaju svoj teritorij, što prisiljava Ruse da mijenjaju svoje ratne planove.

“Ali Moskva ne odustaje od svojih ambicija u Ukrajini. Sada vidimo značajno povlačenje trupa oko Kijeva kako bi se pregrupirali, ponovno naoružali i opskrbili i onda se preusmjerili na istok”, rekao je Stoltenberg.

Dodao je da se u sljedećim tjednima očekuje ruska ofenziva na istoku i jugu Ukrajine “kako bi zauzeli cijeli Donbas i stvorili kopnenu vezu s okupiranim Krimom”.

Donbas obuhvaća područje dviju regija na istoku Ukrajine, Doneck i Luhansk. Proruske separatističke vlasti u Donecku i Luhansku proglasile su neovisnost od Ukrajine, koju je Moskva priznala prije početka napada na Ukrajinu. Međutim, separatisti kontroliraju samo dio Donbasa, dok je veći dio pod kontrolom ukrajinskih snaga.

Stoltenberg je najavio da će se ministrima u četvrtak pridružiti ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba koji će ih izvijestiti o posljednjem razvoju događaja, uključujući i o pregovorima između Kijeva i Moskve.

Na sastanku će također sudjelovati i Finska, Švedska, Gruzija i Europska unija, kao i partneri azijsko-pacifičkog područja Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.

Stoltenberg je upozorio da Kina nije voljna osuditi rusku agresiju, te da se pridružila Moskvi u dovođenju u pitanje prava država da same izaberu svoj put.

“U vrijeme kada autoritarne snage vrše pritisak na međunarodni poredak utemeljen na pravilima, još je važnije da demokracije stoje zajedno i štite naše vrijednosti. Stoga očekujem da ćemo se dogovoriti o produbljivanju suradnje NATO-a s našim azijsko-pacifičkim partnerima, uključujući područja kao što su kontrola naoružanja, kibernetičko i hibridno djelovanje”, rekao je glavni tajnik.

NATO priprema svoj novi Strateški koncept u kojem će se nastojati prilagoditi novoj sigurnosnoj realnosti nakon ruske agresije te se odrediti prema budućoj suradnji s Moskvom. Po prvi put će se morati uzeti u obzir rastući utjecaj i nasrtljiva politike Kine na globalnoj pozornici.

Novi Strateški koncept trebao biti usvojen na samitu Saveza u lipnju u Madridu.