Često se može činiti da svi veliki gradovi svijeta od 20. stoljeća naovamo nezadrživo bujaju poput pjene u kadi i da su po nekoliko puta veći nego na početku prošlog stoljeća
No, dok polako 'apdejtamo' svoj orijentacijski zemljopisni sustav uvažavajući opskurne multimilijunske novajlije poput Šenzena, Guangdonga i Čongčinga, jedan od slavnih gradova koji kopne jest Chicago, treći po veličini grad u SAD-u koji, prema najnovijem popisu stanovništva, ima 2.695.598 stanovnika, što je najmanje još od 20-ih godina prošlog stoljeća. U protekloj dekadi smanjila se populacija 'Vjetrovitog grada' za čak 6,9 posto; gospodarska recesija uzrokovala je selidbe u manje gradove metropolitanskog područja (ono, doduše, nastavlja polagano rasti i danas broji oko 9,7 milijuna žitelja) te dalje u južne američke države.
Posebno se u proteklom desetljeću smanjio udio čikaškog crnačkog stanovništva koje je donedavno brojilo preko milijun ljudi, a sada ih je manje od 900 tisuća. Malo je porastao tek broj Hispanoamerikanaca kojih sada ima skoro 780 tisuća. Inače, trend čikaške depopulacije traje još od 50-ih, kada je u Chicagu živjelo 3,62 milijuna ljudi.
Od poznatijih američkih gradova, simbol depopulacije već godinama je Detroit kojem se od 50-ih naovamo stanovništvo više nego dvostruko smanjilo do današnjih 910 tisuća žitelja.
U Europi su posljednjih godina osobito patili gradovi negdašnje Istočne Njemačke u kojoj je, prema Forbesu, od pada Berlinskog zida naovamo ostalo prazno preko milijun stanova.
