ekstremne vrućine

Cijeli Balkan se kuha, za sve je kriva toplinska kupola: Još će potrajati...

17.07.2024 u 07:08

Bionic
Reading

Toplinski valovi s temperaturama koje dnevno prelaze prag od 40 Celzijevih stupnjeva najintenzivniji su na Balkanskom poluotoku te u istočnoj Europi. Mora u mediteranskoj regiji također postaju vruća, mjestimice dosežući 30 Celzijevih stupnjeva. Predviđa se da će vrućina potrajati još dva tjedna, piše meteorološki servis Severe Weather Europe

Prema prognozama globalnih vremenskih modela, temperature će tijekom srpnja ostati znatno iznad prosjeka diljem južne i istočne Europe. Za Balkanski poluotok prognoziraju se za ovaj tjedan rekordne vrijednosti.

Temperature su dosegle više od 30 stupnjeva u mnogim područjima, a više od 40 Celzijevih stupnjeva zabilježeno je u Rumunjskoj, Srbiji, Albaniji, Bugarskoj, Bosni, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj posljednjih dana, piše SWE.

U Srbiji su zavladale povijesne vrućine. Meteorološka stanica u Vršcu (sjeveroistočna Srbija) izmjerila je minimalne temperature od 30,6 Celzijevih stupnjeva u subotu i 31,2 Celzijeva stupnja u nedjelju, što je najviša minimalna temperatura ikad zabilježena u toj zemlji.

Rekordno visoke noćne temperature

Glavni grad Srbije, Beograd, izvijestio je o minimalnoj temperaturi od 27,3 Celzijeva stupnja u subotu i 27,5 Celzijevih stupnjeva u nedjelju. Te su vrijednosti također vrlo blizu rekordnih.

Visoke noćne temperature zabilježene su i u zemljama u okruženju, poput Hrvatske, BiH, Rumunjske i Sjeverne Makedonije. Grčka je također zabilježila da minimalna temperatura nije padala ispod 30 Celzijevih stupnjeva na nekim postajama tijekom vikenda.

'Srpanj je poznat kao najtopliji mjesec ljeta, no temperature će ovih i narednih sedam do 10 dana biti znatno više od prosjeka. Dnevni prosjek u mnogim regijama bit će oko 10 stupnjeva viši od uobičajenog', prognozira SWE. Tvrde da je za ovakvu situaciju odgovorna toplinska kupola.

Što je toplinska kupola?

'Pojam toplinska kupola je situacija kad imamo jako izražen greben i kad imamo toplu zračnu masu iznad širokog prostranog područja, a koja se onda još grije zato što s rubnih područja grije topao zrak i on se u sredini tog grebena ponovo spušta', objasnila je voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju Lidija Srnec iz DHMZ-a.

'Samim tim spuštanjem zrak se dodatno zagrijava i onda imamo mikrocirkulaciju koja stalno grije suh zrak i pojačava temperature', objasnila je Srnec.