Tekst stavljen na glasanje redigirali su sljedbenici generala Pinocheta, nakon što je prva, progresivnija varijanta koju je podržao predsjednik Gabriel Boric, odbačena na referendumu u rujnu 2022. On je nedavno rekao da će ovaj referendum biti posljednji pokušaj reforme ustava.

Ankete, zabranjene dva tjedna, predviđaju da će velika većina odbiti novi tekst, unatoč velikom broju neodlučnih.

Odluka o reviziji ustava iz Pinochetove ere (1973.-1990.), koji se smatra kočnicom svake temeljne društvene reforme, donesena je kako bi se zadovoljio društveni pokret protiv nejednakosti iz 2019.  Godinu dana kasnije Čileanci su s 80 posto odobrili izradu novog ustava.

Nakon odbijanja prvog prijedloga, Boric je doživio novi neuspjeh u svibnju kada je ultrakonzervativna desnica pobijedila na izboru za članove koji će činiti Ustavno vijeće zaduženo za izradu novog temeljnog zakona. 'Danas doživljavamo novi građanski dan koji, bez obzira na rezultat, jača našu demokraciju', izjavio je predsjednik nakon glasanja u svom rodnom gradu Punta Arenasu.

Predloženi novi ustav pojačava konzervativni karakter sadašnjeg teksta koji datira iz 1980., posebno u pitanjima kao što su pobačaj i javna sigurnost. Pobačaj je u Čileu bio potpuno zabranjen do 2017. kada ga je zakon odobrio, ali samo u slučajevima opasnosti po život majke, silovanja ili fetusa koji neće preživjeti.

Sadašnji ustav 'štiti život nerođenih', ali novi tekst ide dalje, embrij čini osobom, pa je tako teže opravdati pobačaj. Novi tekst po prvi put priznaje autohtone narode, što je njihova dugogodišnja težnja, uglavnom Mapuchea koji predstavljaju oko 12 posto stanovništva, ali ne odgovara na njihove zahtjeve za više autonomije.