'Neki kapaciteti su popunjeni, ali ima dovoljno prostora za prenamjenu. Od ukupno 800 do tisuću respiratora zauzet je tek manji broj, njih pedesetak, pa smo i kod toga daleko od kritične točke. Problem eventualno može biti manjak zdravstvenog osoblja koje bi savršeno upravljalo tim respiratorima, pa bi u tom segmentu vjerojatno bile potrebne prenamjene i preraspodjele', kazao je Polašek za tportal.

'Ukupno, imamo tradicionalno odličan zdravstveni sustav koji se dokazao i u Domovinskom ratu, tada je sve odlično funkcioniralo. Ne treba se bojati raspada', dodaje on.

Polašek kaže da se skokoviti rast broja novozaraženih u Hrvatskoj, ali i gotovo cijeloj Europi, trenutno zapravo ne može protumačiti do kraja. Dobra stvar je da unatoč velikim brojkama nema uzleta mortaliteta, ali tek za jedan do tri tjedna moći će se vidjeti slijedi li rast smrtnosti.

'Bez obzira na sve, pridržavanje mjera apsolutno je nužno. Znam da bi neki željeli dokazati da ne postoji korelacija između pridržavanja mjera i broja novozaraženih, ali demantiraju ih recimo Singapur i Japan: ondje vrlo strogo prate poštivanje mjera i nemaju porast', upozorava Polašek. On je, kaže, od samog početka pandemije zagovornik nešto strožih mjera, ali radi se isključivo o njegovom osobnom stavu.

'Njihov cilj jest da se situacija drži pod kontrolom. Ne postoji grupa ljudi koja želi uvoditi mjere bez obzira na sve, dapače. Osnovni cilj je štititi zdravstveni sustav i zdravlje građana, a onda i misliti na gospodarstvo', dodaje ovaj znanstvenik. Ipak, dodaje da ne može kazati da se građani Hrvatske ni danas ne pridržavaju mjera, jer to naprosto nije točno.

Polašeka smo zamolili da projicira najbolji i najlošiji scenarij širenja zaraze u Hrvatskoj, pa je odgovorio vrlo plastično: u dobroj verziji epidemija će se smiriti, a mortalitet neće rasti. 'A najgori scenarij? Teoretski, to je onaj iz Italije i odnosi se na nedostatak respiratora - no mi smo toliko daleko da o tome ne treba ni razmišljati', uvjeren je.

U znanstvenoj zajednici posljednjih tjedana vodi se velika rasprava oko osjetljivosti PCR testova, odnosno činjenici da se kod njih koriste metode kojima se, recimo, analiziraju milijunima godina stare kosti mamuta. S jedne strane oni su toliko precizni da otkrivaju mrtve i neaktivne ostatke virusa, no s druge bi se moglo kazati da preuveličavaju broj zaraženih i takvima označavaju i osobe koje nose neaktivan virus i nikoga ne mogu dalje zaraziti. Kada bi se ista metoda koristila kod, recimo, hepatitisa - u Hrvatskoj bismo vjerojatno konstantno imali epidemiju te bolesti.

'Da, točno je da u dišnom traktu osobe možemo pronaći tragove RNA i da PCR testom ona bude proglašena pozitivnom, a da istodobno nije zarazna. No, smatram da je u ovom trenutku bolje imati evidenciju o rizičnima, umjesto ih pustiti da nekoga zaraze. Zasad nema opravdanja za promjenu koncepcije PCR testova i na to se nije odlučio nitko u Europi. Nadamo se da ćemo iskorijeniti ovaj virus što prije i zaboraviti na ovu 2020. godinu - no ukoliko se to ne dogodi i ukoliko prihvatimo da virus živi među nama, može se razgovarati o metodologiji testiranja', kaže Polašek.

Regionalne razlike o incidenciji virusa po njemu u Hrvatskoj zasad nisu toliko izražene, premda je evidentno da grad Zagreb prednjači, pa ovaj znanstvenik smatra da zasad nema potrebe za oštrijim mjerama na regionalnoj razini.

'Istra se, recimo, dosad jako dobro držala, no današnja brojka od četrdesetak novozaraženih pokazuje da se nitko, pa ni oni, od ovog virusa ne može potpuno obraniti', zaključuje Polašek.