DR. PETRA KLEPAC

Članica Vladina savjeta: Samo jedna država u Europi ima blaže mjere od Hrvatske; 'semafor' urla crvenom bojom

19.11.2020 u 08:38

Bionic
Reading

Epidemiologinja Petra Klepac, docentica na London School of Hygiene and Tropical Medicine i 'online' članica Vladinog Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa, upozorava iz Velike Britanije kako je nedavno pokazano da niti razmak od dva metra u zatvorenom prostoru nije dovoljan da nas zaštiti od zaraze

'Štoviše, to da se SARS-CoV-2 širi aerosolno znači da svaki zatvoreni prostor na kojem se okupljaju ljudi može dovesti do superširenja. Na takvim mjestima izuzetno je bitno da svi nose maske te da su broj i gustoća ljudi što manji', napomenula je dr. Klepac u razgovoru za Večernji list.

Ona u idućih nekoliko mjeseci očekuje vrlo tešku situaciju s velikim pritiskom na bolnice i respiratore te da će bolničko osoblje biti u nezavidnoj situaciji, morat će donositi vrlo teške odluke.

'Čeka nas i vrlo dinamičan ples s virusom i balansiranjem mjera. Velika većina europskih zemalja odlučila se za oštrije mjere od Hrvatske jer se želi izbjeći zima s visokom razinom zaraze u populaciji. U Europi jedino Estonija ima blaže mjere od Hrvatske, ali tamo je udio pozitivnih testova ispod pet posto i relativni broj novozaraženih manji je više nego triput. No u idućih nekoliko mjeseci očekuju nas dobre vijesti – dolazak cjepiva', navodi dr. Klepac.

Po pitanju cjepiva, napominje da su vijesti iz Pfizera i Moderne stvarno ohrabrujuće. Dobre rezultate dosad je pokazivalo i Oxford/AstraZeneca cjepivo, koje je drugog tipa, a interim rezultati za to cjepivo očekujemo u idućih nekoliko tjedana.

'I Pfizerovo i cjepivo iz Oxforda, ako rezultati iz treće faze budu dobri, u ograničenim bi količinama mogli biti dostupni već do kraja godine, a u širokoj upotrebi u drugoj polovici 2021., kao i cjepivo tvrtke Moderna', najavila je.

Dodaje da su neke države odlučile uvesti sustav semafora te prate određene indikatore o stanju epidemije, a kada oni prijeđu unaprijed utvrđenu granicu, uvode se mjere, koje se prema razvijanju situacije pooštravaju ili popuštaju. U slučaju nedostatka semafora, WHO nudi jednostavno pravilo – ako je udio pozitivnih testova veći od pet posto, to znači da je epidemija izmakla kontroli.

Koronavirus, bolnica Križine, Split
  • Koronavirus, bolnica Križine, Split
  • Koronavirus, bolnica Križine, Split
  • Koronavirus, bolnica Križine, Split
  • Koronavirus, bolnica Križine, Split
  • Koronavirus, bolnica Križine, Split
    +24
Koronavirus, bolnica Križine, Split Izvor: Cropix / Autor: Duje Klaric / CROPIX

'U Hrvatskoj je već više od tri tjedna udio pozitivnih veći od 20 posto, u posljednjih nekoliko dana čak i više od 30, a danas više od 35 posto. Usto, brojevi umrlih, na bolničkom liječenju i na respiratorima zabrinjavajuće rastu. Od sastanka Znanstvenog savjeta 6. studenog zabilježeno je više od 430 umrlih. U Hrvatskoj taj nepostojeći semafor tjednima 'urla' crvenom bojom', poručila je dr. Klepac.

U Velikoj Britaniji, gdje živi, na snazi je drugi 'lockdown', koji će trajati barem četiri tjedna, u nadi da će se za advent i blagdane moći oslabiti mjere.

'U srpnju je zabilježen nagli rast broja slučajeva i tada se razgovaralo o dvotjednim strogim mjerama, ali one nisu bile uvedene i u sljedećih mjesec dana broj novozaraženih se utrostručio i doveo do sadašnje situacije. Iz iskustva Wuhana i iz prvog lockdowna znamo da pritisak na bolnice i na intenzivnu njegu raste još četiri tjedna nakon što se uvede lockdown prije nego što počne padati', poručila je.

Uspoređujući gripu i COVID-19, kaže da se virus SARS-CoV-2 bez mjera širi otprilike dvostruko brže od virusa gripe, a smrtnost mu je nekoliko puta veća.

'U SAD-u je više ljudi umrlo od COVID-19 u 10 mjeseci nego što je umrlo od gripe u pet godina. Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je od gripe u posljednje dvije sezone bilo prijavljeno 148 umrlih, a do sada je od COVID-19 zabilježena 1151 umrla osoba – gotovo osam puta više. Dakle, COVID-19 mnogo je ozbiljnija bolest, s puno većom smrtnošću i s mogućim dugotrajnim posljedicama i kad je riječ o mladim ljudima', zaključuje dr. Klepac.