Prema podacima koje NATO prikuplja o obrambenim izdacima saveznika i redovito ih objavljuje, čak 23 od 32 članice ispunit će potrebne kriterije o dva posto izdvajanja za obranu u 2024. godini. Čini se da je strah učinio svoje. Još prošle godine potrebne kriterije zadovoljavalo je svega 10 članica saveza, a u 2022., godini početka opće ruske invazije na Ukrajinu, svega njih sedam.

Daleke 2014. godine, kada je Rusija okupirala Krim i potaknula pobunu ruskog stanovništva na istoku Ukrajine, samo tri članice NATO-a izdvajale su više od dva posto sredstava proračuna za obranu. Tada je NATO imao i četiri članice manje jer su mu se u međuvremenu pridružile Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Finska i Švedska.

Ministarstvo obrane svakog saveznika daje izvještaje o trenutnim i procijenjenim budućim obrambenim izdacima. Iznosi predstavljaju plaćanja državnih vlada tijekom fiskalne godine za potrebe svojih oružanih snaga, saveznika ili NATO-a.

Za podatke sa slika i tablica koje slijede NATO također koristi ekonomske i demografske informacije dostupne iz Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije (DG ECFIN) te Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). S obzirom na razlike između ovih izvora i predviđanja nacionalnog BDP-a te također definicije NATO-vih izdataka za obranu i nacionalnih definicija, brojke prikazane u ovom izvješću mogu znatno odudarati od onih koje navode mediji, objavljuju nacionalna tijela ili su navedene u nacionalnim proračunima, pojasnili su iz NATO-a ovu analizu.

Krajnji datum za dostavu informacija korištenih u ovom izvješću bio je 12. lipnja 2024., a brojke za 2023. i 2024. su procjene, napominju.

Iznimno je zanimljiv graf u kojem se prikazuju rashodi za obranu kao udio u postotku BDP-a. Prikazana je korelacija između potrošnje 2014. i deset godina kasnije.

Hrvatska se i dalje nalazi ispod crte od dva posto s izdvajanjem od 1,81 posto proračuna na obranu. Bez obzira na velika ulaganja u zrakoplove Rafale, prema podacima kojima barataju u NATO-u, ne bilježimo rast izdvajanja za obranu u odnosu na razdoblje prije 10 godina te smo na istoj razini.

Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić prošlog tjedna najavio je da će Hrvatska ispuniti cilj, zacrtan na razini NATO-a, o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu tri godine ranije nego što je planirano, a drugi cilj - o izdvajanju 20 posto obrambenog proračuna za modernizaciju - već se ispunjava. Konkretno, ministar predviđa da ćemo 2027. godine trošiti dva posto proračuna na obranu.

Uz Hrvatsku, ispod crte su još uvijek Portugal, Kanada, Italija, Belgija, Luksemburg i Slovenija, a najmanje na obranu unutar NATO-a troši Španjolska.

S druge strane, nije neočekivano to da je potrošnja na vojsku doslovno eksplodirala u Poljskoj i baltičkim zemljama - Litvi, Latviji i Estoniji. Poljska unutar cijelog saveza najviše izdvaja za vojne potrebe, naravno proporcionalno u odnosu na BDP.

Sve te zemlje mirno su spavale zimski san do ruske invazije na Ukrajinu, a jedine tri koje su trošile preko dva posto na obranu prije 10 godina bile su - uz najmoćniju vojnu silu Sjedinjene Američke Države, na čiju pomoć računaju svi ostali u NATO-u - Velika Britanija i Grčka. Potonja ima napete odnose sa susjednom Turskom, također članicom NATO-a. Ankara je, recimo i to, 2014. bila ispod 1,5 posto izdvajanja dok će ove godine, prema projekcijama, zamalo probiti granicu od dva posto.

Drugi važan cilj unutar NATO-a izdvajanje je preko 20 posto obrambenog proračuna za modernizaciju. Prema riječima ministra obrane Anušića, Hrvatska ispunjava taj cilj, ali kada se usporedimo s drugima, i po tome smo među najgorima.

Hrvatska izdvaja 24,2 posto obrambenog proračuna na modernizaciju, što iznosi više od tek pet članica. Najgora je Belgija s 15 posto izdvajanja. S druge strane, opet prednjači Poljska s 51,1 posto, a slijede je Mađarska (47,8), Albanija (47,7), nova članica Finska (45,8) koja graniči s Rusijom...

A zašto je Trump ljut kada govori o NATO-u, najbolje pokazuju podaci o izdvajanju za obranu najmoćnije članice Sjedinjenih Američkih Država u odnosu na sve ostale.

Prije 10 godina SAD je pokrivao dvije trećine ukupne potrošnje na obranu unutar NATO-a. Od ukupno 910 milijardi američkih dolara, na SAD je otpadalo 660 milijardi, a sve ostale članice izdvojile su 250 milijardi američkih dolara.

Situacija se nije drastično promijenila ni 10 godina kasnije. Porasla je ukupna potrošnja na 1185 milijardi dolara, od čega je SAD potrošio 755, dok je cijela Europa i Kanada uložila 430 milijardi dolara u vlastitu obranu.