Međutim, biti članica EU nije besplatno. Naprotiv, Hrvatska s Unijom ima potpisan pravni akt kojim su uređena sva pitanja odnosa EU i RH, a među njima je i klauzula o petogodišnjoj članarini za samu pripadnost euro-zajednici. Hrvatsku će to koštati gotovo 43 milijuna eura. Uz više od osam milijuna eura članarine godišnje, Hrvatska je obvezna uplatiti i pola milijuna eura (u četiri obroka) u Istraživački fond za ugljen i čelik, a dužni smo i u osam jednakih obroka doprinijeti pričuvama i rezervacijama, u iznosima koji odgovaraju sljedećem postotku: 0,368 posto.

Što se tiče tzv. pretpristupnih fondova koji su iz europske kase bili predviđeni i korišteni u Hrvatskoj za Pomoć u tranziciji, Ruralni razvoj, izgradnju institucija i Prekograničnu suradnju, a koji su potpisani prije datuma pristupanju Uniji, Hrvatska će na njih zadržati pravo i pet godina nakon pristupanja i punopravnog članstva u EU. Također, EU će sa 29 milijuna eura u 2013. godini pripomoći hrvatskoj administraciji i pravosuđu. Međutim, osim pomoći i beneficija Hrvatska će imati dužnosti i obveza a jedna njih bit će kontrola schengenske granice. Za to će se iz zajedničkog europskog fonda Hrvatskoj dodijeliti u 2013. 40, a u 2014. godini 80 milijuna eura.

Osim članarine, i nekih interesantnih, ovdje navedenih točaka ugovora između RH i Europske unije, cijeli njegov sadržaj može se pročitati na ovoj stranici, uz preporuku, svima onima koji misle da znaju sve što se ima znati o pristupanju Hrvatske u EU, da pažljivo pročitaju pravni ugovor na gore navedenom linku prije nego odu na birališta 22. siječnja.

Priloženi tekst odgovor je na pitanje fanova tportala na Facebooku, u sklopu našeg projekta Vi pitate, oni odgovaraju. I sami možete postaviti pitanje bilo kojoj osobi ili organizaciji preko pripadajuće aplikacije na Facebooku