Ministar je rekao da je preuzimanjem resora u listopadu prošle godine prvo prionuo na redefiniranje postojećih mjera aktivne politike zapošljavanja jer je zatekao dosta nesređenu situaciju.

'41 mjera koje su bile relativno nepregledne, neprohodne, nekompatibilne s onim što današnje tržište rada zahtijeva, i naš je ključni cilj u kraćem razdoblju, do početka ožujka bio taj da te mjere napravimo što fleksibilnijima, prohodnijima i zapravo u potpunosti kompatibilnima sa željama krajnjih korisnika, poslodavaca i zaposlenih osoba', rekao je ministar komentirajući svoj projekt Od mjere do karijere.

SDP je zbog stručnog osposobljavanja (SOR) najavio ustavnu tužbu. Naime, mjeru ne mogu koristiti stariji od 30 godina, ali mogu nezaposleni sa srednjom školom. Sindikati su također oštri. Tvrde da Vlada poslodavcima daje besplatnu radnu snagu koja nema standardna radnička prava. Ćorić odgovara kako ga žalosti nerazumijevanje za mjere aktivne politike zapošljavanja.

'Cijeli program iz perspektiva dijela kritika doživljava se kroz tu jednu mjeru što je nelogično. SDP se orijentirao na gornju granicu za ulazak u stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ne imajući na umu činjenicu da SOR kao mjera može biti financiran dijelom iz nacionalnih sredstava. Mi smo se odredili prema tome da što je više moguće iskoristimo sredstva EU fonda', odgovorio je Ćorić.

Stručno osposobljavanje ili SOR tek je jedna od devet mjera i u tom kontekstu treba se shvatiti kao garancija za mlade, a u Europskoj uniji ona se koristi u pravilu za zapošljavanje mladih osoba do 25 godina. Tek nekoliko zemalja Unije, zbog visoke nezaposlenosti mladih, dobilo je mogućnost da garanciju za mlade koristi do 29 godina, a među njima je i Republika Hrvatska, pojašnjava ministar.

'Dakle, postoji vrlo logičan razlog zašto smo išli u ovom smjeru. Drugi je razlog činjenica da su mlade nezaposlene osobe u ovom trenutku posebno ugrožena kategorija u RH. Ne bih govorio o diskriminaciji ostalih, već o situaciji u kojoj mladima stavljamo šansu da ne budu diskriminirani. Naime, kontingent mladih nezaposlenih osoba u ovom trenutku je jedan od najvećih u RH među ovih 230.000 osoba o kojima govorim', dodao je ministar.

Zakon koji se tiče Agrokora na sjednici je Vlade do kraja tjedna, a o njemu javnost ne zna ništa. I Ćorić je tajnovit.

'Ja bih prepustio komunikaciju po pitanju Agrokora predsjedniku Vlade i ministrima koji su izravno involvirani u rješavanje ovog pitanja i aktivnosti koje Vlada poduzima.'

Upitan je li istina da su predstavnici ruske banke tražili da kao najveći vjerovnik sudjeluju u kreiranju toga zakona, odgovorio je da nema informacija na tu temu.

Zagađenje zraka u Slavonskom Brodu

Ćorić je rekao da je na jučerašnjoj sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća prva tema dnevnog reda bila kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i da Vlada poduzima sve napore da riješi taj problem koji dolazi iz rafinerije u Bosanskom Brodu. 

'Ono oko čega smo se svi zajedno složili je to da je ovakvo stanje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu apsolutno neodrživo i da će Vlada RH na sve moguće načine pokušati razriješiti ovaj problem u svojim kontaktima i naporima, prije svega prema bih. vladi, odnosno entitetu RS, ali i kontekstu ruskih vlasnika. Dakle, na tom problemu se radi.'

Prvi maj

Sindikalni prosvjed prvog svibnja simbolično je ove godine upravo u tom gradu, no prosvjedi su očekivani, tvrdi ministar i dodaje kako su kratkotrajni pregovori sa sindikatima javnih službi donijeli objema stranama nešto vremena za dobru pripremu. 

'Vjerujemo da će i jedna i druga strana u ovim pregovorima, kao što je bilo i do sada, pristupiti u dobroj vjeri i nadamo se otvoriti određena pitanja. Isto tako ja vjerujem i sindikalna strana, i u konačnici će postići adekvatne uvjete i cijenu rada za naše radnike u javnim službama. Što se tiče državnih službi, tu je situacija slična, međutim otkad smo s njima riješili naša pitanja u okviru kolektivnog ugovora u ovom međurazdoblju, nije bilo na toj općoj razini nekih značajnijih kontakata.'

O demografiji

Aktualna je tema demografije. Već je nestalo 10 posto stanovnika, a demografi tvrde da će nas za 10 godina nedostajati milijun. S upozorenjima na potpuno urušavanje mirovinskog i obrazovnog sustava ministar se ne slaže u potpunosti. Hrvatski mirovinski sustav već godinama funkcionira tako da dobar dio mirovina financira državni proračun. Ovu situaciju imamo od 2002., otkad je zaživio tzv. trostupni model, kazao je Ćorić.

'Ono čemu treba težiti je povećanje njegove financijske održivosti, odnosno smanjenje opterećenosti proračuna isplatama za mirovine. Demografski pokazatelj nam tu definitivno ne ide u prilog, međutim moramo imati na umu činjenicu da je u sličnoj situaciji većina EU zemalja, dakle Hrvatska po tom pitanju nije specifična.'

Napor više ministarstava ide u smjeru rješavanja ovog problema. Povećanje rodiljnih naknada, subvencioniranje stambenih kredita osoba mlađih od 45 godina, samo su neke od mjera koje bi već ove godine trebale početi donositi rezultate, s perspektivom njihova unapređenja tijekom vremena, uvjeren je Ćorić.

Većina zemalja u Europi s problemom mirovinskog sustava suočava se tako da sukladno produljenju životnog vijeka, produljuju i radni vijek. U tom kontekstu, tvrdi Ćorić, i Hrvatska čini iste napore i prati europske trendove. S obzirom na to da Hrvati u prosjeku žive kraće nego usporedive zemlje u Europskoj uniji, na pitanje je li najsretnije rješenje podizati dobnu granicu za odlazak u mirovinu, ministar odgovara da Hrvatice i Hrvati, građani i građanke RH žive između dvije i tri godine kraće od prosjeka EU-a.

'Ako ćemo se mjeriti s najnaprednijim ekonomijama ,onda je ta razlika nešto veća. Činjenica je da već sada kod najvećih  europskih ekonomija imamo radni vijek do 65., a kod dobrog dijela i do 67. godine. Podsjećam da on u RH još uvijek nije na 65 godina i tu treba doći do usklađenja.'

Valja imati na umu da je i dob umirovljenja u Hrvatskoj u prosjeku znatno ispod 65 godina, kao i činjenicu da je prosječan radni vijek kod nas tek 31 godina. U usporednim zemljama Europske unije, to je za šest ili sedam godina više. Nepodudarnost ponude i potražnje na tržištu rada u Hrvatskoj također je velik problem. Podaci s početka ove godine opet govore u prilog činjenici.

'Poseban problem je nekoliko sektora koji već sada komuniciraju silnu potrebu za radnom snagom, a to je sektor turizma. Prošle godine nekih 38.000 sezonskih radnika. Ove godine očekujemo znatno više od 40.000. S druge strane sektor građevine koje je uslijed faze od šest godina potpunog pomanjkanja građevinskih radova doživio odlazak radnika i u tom kontektu muku muči s radnom snagom.'

I u mjerama aktivnog zapošljavanja su mjere prekvalifikacija nezaposlenih osoba, a s druge strane znatno smo povećali kvotu na uvoz radne snage na 7.115 u odnosu na nešto više od 3.000 dozvola prošle godine. 

'Nadamo se da će 2017. biti godina u kojoj ćemo kroz mjere aktivne politike zapošljavanja postići da dio nezaposlenih pronađe svoje mjesto na tržištu rada. Dakle govorimo o preko 200.000 nezaposlenih. Ako pak ne postignemo željene učinke, bit ćemo i 2018. primorani reagirati u okviru kvote za uvoz radne snage', zaključio je Ćorić.